Hrvatskoj slijedi velika reorganizacija pravosudnog sustava koja će donijeti niz promjena, a dvije velike su novi teritorijalni raspored općinskih sudova i uvođenje novih menadžerskih funkcija na sudove, odnosno ravnatelja sudskog područja.
Prema projektu reorganizacije pravosudnog sustava - koji će danas javnosti predstaviti ministar pravosuđa Orsat Miljenić - Hrvatska će biti podijeljena u 15 sudskih područja, što između ostaloga znači da će ubuduće imati samo 15 općinskih sudova, dakle jednako koliko i županijskih sudova. Danas u Hrvatskoj postoji 67 općinskih sudova.
Podružnice sudova
Svako sudsko područje imat će i po samo jedno općinsko državno odvjetništvo.
To znači da će se svi postojeći općinski sudovi na jednom sudskom području spojiti u jedan općinski sud. Ostali općinski sudovi na tom će području postati ispostave tog općinskog suda.
Na primjer, sada na području Istre postoji šest općinskih sudova: u Puli, Rovinju, Poreču, Pazinu, Labinu i Bujama. Prema novom ustroju, na sudskom području Istre bit će jedan općinski sud i pet njegovih podružnica.
Dakle, općinski sud koji izgubi taj status i postane podružnica suda neće biti fizički ukinut: zgrada suda ostaje u funkciji, sudska pisarnica ostaje gdje je i bila, a suci ostaju raditi na svojim mjestima.
Što čeka građane?
Za građane se ništa ne bi trebalo promijeniti: ne bi morali ići u sjedište općinskog suda, već bi sve sudske usluge mogli dobiti i u ispostavi općinskog suda.
No, velika promjena će se dogoditi mnogim sucima jer će većina sadašnjih predsjednika općinskih sudova izgubiti taj status i postat će obični suci. Novi ustroj sudova, dakle, značit će i smanjenje broja predsjednika općinskih sudova.
Sudska područja imat će jednako tako po jedan sud drugog stupnja, dakle jedan županijski sud i po jedno županijsko državno odvjetništvo.
Osim teritorijalnog ustroja, velika je novost i uvođenje funkcije ravnatelja sudskog područja.
Naime, za svako sudsko područje imenovat će se ravnatelj koji će zapravo biti menadžer tog sudskog područja i općinskog suda.
Javna rasprava
Ravnatelj će biti zadužen za brigu o sudskim financijama, brinut će o logistici i knjigovodstvu suda, održavanju sudskog voznog parka, itd. Dakle, to ne mora uopće biti sudac, ni pravnik.
Predsjedniku suda ostat će sve ingerencije nad pravosudnim poslovima, nad svime što se tiče samog sudovanja: zakazivanje rasprava, raspored sudaca, objava odluka, itd.
Prema planovima Ministarstva pravosuđa, reorganizacija pravosudnog sustava trebala bi stupiti na snagu u punom opsegu 1. siječnja 2015. godine.
Tijekom narednih tjedana i mjeseci uslijedit će široka javna rasprava jer se očekuju i brojne reakcije, pogotovo iz sudskih i pravosudnih krugova. Prema našim informacijama, projekt ministra Miljenića dobio je podršku vladajuće koalicije, a jučer je predstavljen i Vladinom užem kabinetu te predstavnicima saborske većine. Danas bi se o reorganizaciji pravosudnog sustava trebao očitovati i Savjet za reformu pravosuđa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....