OTKRIVAMO: ŠTO SE SVE MIJENJA U NASTAVI POVIJESTI Teme iz Domovinskog rata učit će se bitno iscrpnije nego dosad

Predmet povijest u osnovnoj, pogotovo u srednjoj školi, doživio bi ogromnu promjenu u pristupu poučavanja, dok bi biologija – brojem pojmova vjerojatno najnatrpaniji školski predmet – bila olakšana za čak polovicu gradiva.

Potvrdili su to jučer članovi ekspertne radne skupine za nove kurikulume, nakon objave prijedloga kurikuluma za povijest i biologiju. Riječ je o radnim verzijama dokumenata, jer će konačni prijedlozi svih kurikularnih dokumenata biti objavljeni do kraja veljače. Dotad će trajati konzultantski postupak, u koji je uključeno oko 160 predmetnih stručnjaka.

- Predložili smo napuštanje kronološkog modela poučavanja povijesti u srednjoj školi, na način da se nastavnicima prepušta slobodan izbor tema. On je ograničen samo na način da se određuje koliko tema treba obraditi u pojedinom vremenskom razdoblju ili tematskom području - kaže povjesničar Neven Budak, član radne skupine za kurikulum povijesti.

U osnovnoj školi zadržao bi se kronološki pristup koji bi obuhvaćao teme od prethistorije do Domovinskog rata i samostalne Hrvatske. Išlo bi se, objašnjava Budak, i za time da se pokušaju oblikovati veće teme, što nužno rezultira smanjenjem činjenica koje treba usvajati.

- Ne bih mogao reći za koliki smo opseg smanjili broj činjenica - kaže Budak, naglašavajući da je poanta posve drukčija paradigma učenja.

Politički razvoj

Kao jedno od tematskih područja koje se predlaže u ovom predmetu u srednjoj školi je ‘Razdoblje moderne i suvremene povijesti’.

U njemu, kako stoji u prijedlogu, učenik istražuje politički razvoj pojedinih država te međunarodne odnose u 19., 20. i 21. stoljeću, uključujući položaj Hrvatske te stvaranje i razvoj samostalne Hrvatske.

Među ostalim, analizira se značaj ratova 20. stoljeća za Hrvatsku, uključujući Prvi i Drugi svjetski rat te Domovinski rat.

U osnovnim školama o Domovinskom ratu učenici će učiti više no dosad, tvrde autori, jer će im učitelj moći posvetiti više nastavnih sati. U srednjim školama nastavnici moraju obraditi razdoblje suvremene hrvatske povijesti od 1990. do danas. U okviru tog područja predlažu se teme: Domovinski rat kroz iskustva pojedinaca i Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska. Autori programa zaključuju da će učenici moći vrlo duboko ući u ovu tematiku na ovaj način.

- I u strukovnim srednjim školama i u gimnazijama predvidjeli smo kao obaveznu jednu temu iz povijesti Republike Hrvatske. Načelno bi neki nastavnik mogao odabrati temu Europske integracije, no ne vidim kako bi to mogao obraditi bez obrade teme o Domovinskom ratu - kaže povjesničarka Snježana Koren.

A kako stoji u dokumentu: u svim razredima hrvatska povijest trebala bi biti zastupljena s najmanje 40 posto sadržaja, koliko i svjetska povijest, dok bi 20 posto bio slobodan sadržaj.

Istraživački pristup

Pritom, u nastavnom planu i programu za gimnazije iz 1995. godine izrijekom se nigdje ne spominje ime Franje Tuđmana (iako su u udžbenicima njegove slike, kao i poglavlja), pa ispada da je eksplicitnim navođenjem imena i prezimena prvog predsjednika Hrvatske on prvi put dobio svoje mjesto u kurikularnom dokumentu.

Koren ističe da su kroz novi kurikulum naglasak stavili na istraživački pristup i aktivno učenje, u kojemu djeca trebaju naučiti temeljne činjenice jer su one stvar opće kulture, ali i razvijati kritičko razmišljanje i vještine koje će im trebati u životu.

Nastava povijesti i dalje bi se održavala od petog do osmog razreda osnovne škole dva puta tjedno (70 sati godišnje) te u srednjoj školi (ovisno o profilu škole). Dok su u prvom i drugom razredu strukovnih škola i gimnazija definirana tematska područja unutar kojih će učitelji samostalno oblikovati teme, u trećom i četvrtom razredu gimnazija obavezno se obrađuju teme iz predmoderne, moderne i suvremene povijesti. Nešto drukčije je koncipiran izgled kurikularnog dokumenta za biologiju, s izdvojenim pojmovima koje treba izostaviti iz daljnje obrade.

Djeca u sedmom osnovne tako, primjerice, ne bi trebala više učiti vrijednosti krvnog tlaka u kPa i detaljan opis rada srca, niti nabrojiti vrste leukocita i građu virusa. Djeca u osmom razredu ne bi učila niti podjelu kontracepcijskih sredstava, kao ni izdvajanje spolno prenosivih bolesti s obzirom na nazive, simptome i uzročnike, a ne bi se bavili ni detaljnim opisom konjuktivitisa, glaukoma, epilepsije, meningitisa i spolno prenosivih bolesti.

Pristupačniji pojmovi

O spolnosti bi se učilo u drugom razredu srednje škole i to kroz debatu, odnosno rasprave o odgovornosti za spolnog partnera i zaštiti od spolnih bolesti.

- Najviše smo rasteretili prvu, treću i četvrtu godinu srednje škole i približili im gradivo kroz njima pristupačnije pojmove. U prvom razredu srednje, primjerice, izbacili smo vrlo apstraktnu staničnu biologiju i predvidjeli da se u srednjoj kreće s poučavanjem ekoloških odnosa. Otići ćemo s djecom na livadu, proučavati eko sustav, odnos živih bića u prirodi - nabraja Dalibor Sumpor, jedan od članova radne skupine za kurikulum biologije.

I u biologiji je predviđen konceptualni pristup, odnosno što veća povezanost sadržaja sa svakodnevnim životom. Želimo, objašnjava Sumpor, da djeca doista razumiju kad nešto uče, a ne da biflaju građu mitohondrija. Umjesto toga, bitnije je da znaju kako oni doprinose radu organizma.

Novi prijedlozi kurikuluma predviđaju nastavnicima veliku autonomiju s obzirom na mogućnost izbora tema. To znači da bi imali mogućnost sadržaje ne obrađivati strogo prema redoslijedu u udžbeniku, već redoslijed određuju sami ovisno o procjeni svojih učenika.