Možda to ne izgovaraju glasno, ali je među vodećim ljudima Mosta sigurno prisutna dvojba jesu li pogriješili kada nisu pristali da se Sabor raspusti istoga dana kada je pala Vlada (16. lipnja), čime bi se omogućili izbori već u srpnju. Da se izbori održavaju za dva tjedna, Most je mogao računati na gotovo isti broj zastupnika kao na prošlim izborima kada ih je osvojio 19, a najmanje na njih 12 koliko ih je ostalo nakon dvije runde osipanja Mosta. Istraživanje Crobarometra koje je Nova TV objavila prije nekoliko dana pokazuje da je trenutačno raspoloženje birača takvo da su za loš rad Vlade koji je rezultirao njenim padom, raspuštanjem Sabora i smjenom na čelu HDZ-a spremni oštro kazniti HDZ, a nagraditi Most. Trenutačni rejting HDZ-a se srozao na potporu samo 21,5 posto birača, što je lošije nego ikada, dok je Mostu potpora porasla na 12,1 posto birača. Rejting SDP-a je također porastao (podržava ih 30,9 posto birača), ali za manje od dva posto.
Istraživanje pokazuje da Most i HDZ računaju na isto biračko tijelo, i da se ono zbog rigidne politike bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka te njegove obiteljske privatne i poslovne povezanosti s lobistom MOL-a okrenulo prema Mostu. Područja gdje je Most ojačao su tradicionalne HDZ-ove utvrde, Dalmacija i njeno zaleđe, a kruna toga trenda su nedavni prijevremeni izbori u Vrgorcu gdje je kandidat Mosta prvi put skinuo HDZ s vlasti.
U omiškom zaleđu
Pitanje je, međutim, u kojem će smjeru ići trendovi i kako će birači biti raspoloženi za dva mjeseca, kada će se otvoriti birališta. U Mostu su svjesni neizvjesnosti koju im sa sobom donosi kampanja, ali i promjena na čelu HDZ-a koji će, sasvim je izvjesno, preuzeti europarlamentarac Andrej Plenković. Za stratege Mosta, Božu Petrova, Nikolu Grmoju i Ivicu Relkovića relativno je jasna taktika koju će imati prema SDP-u i njihovoj koaliciji, ali je pitanje kako se postaviti prema “novom” HDZ-u, tim prije što se obraćaju istom biračkom tijelu. Odgovor na to pitanje mostovci su pokušali naći u izolaciji omiškog zaleđa, selu Zadvarju gdje su se povukli svi njihovi zastupnici, ministri i članovi Nacionalnog vijeća kako bi definirali izbornu taktiku.
No, bez obzira na to što će dogovoriti, glavni obrisi njihove kampanje već su poznati, a dijelom ih je u intervjuu posljednjem broju Globusa prezentirao njihov čelnik Božo Petrov. Predizborna strategija Mosta temeljit će se na istim postavkama kakve su bile i na prošlim izborima, i bazirat će se na četiri osnovne točke. A to je negativan stav prema “lijevima i desnima”, promoviranje Mosta kao jedine političke snage koja je spremna na istinske reforme, daljnja eksploatacija monopola na poštenje te odbacivanje bilo kakve odgovornosti za pad Vlade i prijevremene izbore. Pritom će, kao i na prošlim izborima, izbjegavati bilo kakvo ideološko opredjeljivanje.
Kampanja je počela
U tom smjeru Most već provodi kampanju. Tako je već prilikom odluke da se pridruže inicijativi za raspuštanje Sabora Most prilaganje svojih potpisa uvjetovao datumom raspuštanja Sabora od 15. srpnja. Drugi ultimatum koji su postavili (ali ga HDZ i SDP za sada ignoriraju) je sazivanje sjednice Odbora za Ustav i donošenje odluke o raspodjeli sredstava za financiranje stranaka usvajanjem njihova zakona po kojem bi se postotak sredstava koja idu za stranke određivao prema proračunskim prihodima umjesto rashodima, kako je to sada. Tim bi se potezom srezali prihodi koji se političkim strankama slijevaju iz proračuna. Premda prijedlog ima i svojih negativnih strana (prvi je protuargument da je bolje da se stranke financiraju iz proračuna nego da su ovisne o donatorima), on građanima dobro zvuči. Mostu je, međutim, važna poruka koju šalje biračima - da su HDZ i SDP stranke kojima nije stalo do naroda, nego samo do njihovih privilegija, kao i da među njima nema nikakve razlike kada te privilegije treba braniti.
Druga točka kampanje Mosta koja im je na prošlim izborima donijela znatan dio birača, a to je obećanje reformi, sada bi mogla stvarati probleme. Budući da je od prošlih izbora prošlo tek osam mjeseci, mostovci ne mogu odustati od priče da su jedini istinski reformisti jer će u protivnom biti nedosljedni. Prvi problem je što se riječ “reforma” izlizala do te mjere da je prosječnom biraču postala iritantna i što iza nje mora biti plasiran konkretni sadržaj. Drugi, još veći, je što Most u kampanju ne ulazi iz oporbe, nego s pozicije vlasti i što će u svakom javnom sučeljavanju i intervjuu morati odgovarati na pitanja što su od obećanog napravili. A tu je vrlo malo odgovora. Zato se i događa da tehnička Vlada Tihomira Oreškovića prekoračuje granice svojih ovlasti i od kada im je Sabor izglasao nepovjerenje radi punom parom. Dnevni red predzadnje sjednice Vlade (23. lipnja) imao je čak 41 točku dnevnog reda.
“Ova je Vlada trajala 147 dana, a čak i oporba Vladi daje 100 dana mira. I to treba imati na umu kada se govori o rezultatima rada Vlade. Most je pripremio više projekata i zakona koji se naprosto nisu stigli usvojiti”, rekao nam je jedan od istaknutijih mostovaca kada smo razgovarali o njihovoj predizbornoj strategiji. Otkrio je da će jedna od glavnih tema kampanje biti reforma lokalne uprave i samouprave, reforma policije i druge. Most će se prezentirati i kao socijalno osjetljiv, a jedan od primjera politike koja je senzibilizirana za položaj malog čovjeka ističu izmjene Ovršnog zakona koje također nisu stigle otići u proceduru. “Ministarstvo pravosuđa je pripremilo izmjene Ovršnog zakona koje bi dokinule utjecaj bankarskog sektora od kojega se građani nisu mogli braniti”, kaže naš sugovornik.
Kada bude prezentirao svoje programe, Most će optuživati partnere u vlasti za bojkotiranje reformi. - Događalo nam se da se naši zakonski prijedlozi uopće ne stavljaju na dnevni red Sabora - rekao je nedavno Božo Petrov kada je govorio o potencijalnim koalicijskim partnerima nakon izbora koji će se održati u rujnu. Ocjenjujući kako će eventualni pregovori oko sklapanja postizbornih saveza trajati kraće jer je Most već artikulirao svoje stavove, Petrov je rekao da će im najveći problem biti osigurači. “Moramo vidjeti kako ćemo znati da će se i provesti to što smo s potencijalnim partnerima dogovorili. To se pokazalo kao slaba točka tijekom prošlih šest mjeseci”, rekao je Petrov.
Visoka letvica
No, najvažniji dio predizborne taktike Mosta u medijima je već dobio svoj radni naziv, a to je monopol na poštenje. U tom kontekstu Most će nastojati maksimalno kapitalizirati sukobe u Vladi koji su izbijali u prvom redu zbog kadrovske politike bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka (od slučaja ministra branitelja Mije Crnoje nadalje) pa do afere koja je izbila nakon otkrića da je Karamarkova supruga bila u poslovnom odnosu s lobistom MOL-a Jozom Petrovićem. Glavni majstor za operacionalizaciju ovog dijela kampanje je čelnik Mosta Božo Petrov. Gotovo da nema javnog nastupa u kojemu Petrov ne istakne da su ga obje strane, dakle HDZ i SDP, prevarile.
- Ne znam kako razgovarati s onima koji su nas već prevarili. Nadam se da će visoko podignuta letvica demokratskih standarda vrijediti i za lijeve i za desne - rekao je Petrov za Globus pozivajući se na negativna iskustva koja ima s jednima i drugima nakon prošlih izbora. U kontekstu potencijalnih novih pregovora stavio je upravo poštenje u prvi plan.
- Sve ovisi o ljudima i njihovim programima, o povjerenju koje možete u njih imati. Iskreno, ne vidim kako možemo s ovakvim vrhom SDP-a i HDZ-a funkcionirati. No, to ne isključuje mogućnost dogovora ako se promijene ljudi koji odlučuju u jednoj i u drugoj stranci - naveo je čelnik Mosta i time biračima izravno poručio da neće koalirati sa Zoranom Milanovićem, a istodobno širom otvorio vrata Andreju Plenkoviću. Premda se Most u ovoj kampanji neizravno odredio prema lijevim biračima stavljajući im do znanja kako im je daleko prihvatljivija desna opcija, ipak ne zanemaruje da se s HDZ-om tuče za iste glasove. Stoga će nastojati HDZ maksimalno poistovjetiti sa SDP-om u smislu da su velike stranke okrenute sebi i svojim interesima, a da su zanemarile narod i nacionalne interese. Jedan od primjera za tu tezu biti će im izbor ustavnih sudaca oko kojega su se HDZ i SDP glatko dogovorili. Most koji ovdje ima “čiste ruke” ukazivati će da su se velike stranke radi sebičnih ciljeva dogovorile da u Ustavni sud uguraju ljude koji su do tada bili članovi njihovih stranka, a neki su usto opterećeni ozbiljnim aferama.
Budući da čelni ljudi Mosta ne pristaju na tvrdnju kako je Vlada Tihomira Oreškovića bila neuspješna te da je za državu i njene građane dobro što je pala, nastojat će učiniti sve da sa sebe skinu odgovornost za izglasavanje nepovjerenja Tihomiru Oreškoviću. U paketu s tim ide i njihova velika želja da im se Orešković angažira u kampanji. Zato će se biračima zasigurno objašnjavati kako Vlada nije mogla spasiti kreditni rejting i plasirati euroobveznice zbog Tomislava Karamarka koji je bio izvor blokade i destrukcije. Osim za aferu, Karamarko će sigurno biti prozvan i kao glavni krivac za nerad te projiciranje sukoba i upornog nastojanja da kontrolira policiju i tajne službe.
Što s Oreškovićem?
Cijelom je Mostu, a najviše Boži Petrovu, iznimno stalo do toga da se Orešković uključi u predizbornu kampanju. O tome se ovih dana razgovaralo, no izvori bliski Oreškoviću tvrde kako još nije prelomio te da će odluku donijeti zajedno s obitelji. “Orešković je odlučio da ostaje u Hrvatskoj, zainteresiran je za politiku, ali sigurno ne želi nakon izbora biti saborski zastupnik”, rekao nam je izvor blizak Oreškoviću, stavljajući do znanja da bi se trenutačni tehnički premijer uključio u kampanju ako bi imao jamstva da će nakon izbora ponovo biti na čelu Vlade. Što se tiče Mosta, oni bi unaprijed potpisali da će Orešković biti njihov kandidat za premijera, no svjesni su da im drugi put neće proći da uvjetuju predsjednika Vlade. SDP je oduvijek tvrdio da premijer mora imati izborni legitimitet, a nakon iskustva s Oreškovićem i HDZ je čvrsto na stavu da premijera mora dati najjača stranka u koaliciji. Dakle, nakon rujanskih izbora predsjednik Vlade će biti HDZ-ovac ili SDP-ovac. Trećeg nema.
Stoga, ako Orešković ne skreše svoje političke ambicije, pitanje je što mu Most može ponuditi. Svakako manje nego on Mostu. Kada bi odlučio izaći na izbore, Orešković bi Mostu riješio problem kandidata u I. izbornoj jedinici gdje su na prošlim izborima, ali zahvaljujući Dragi Prgometu koji se ubrzo odlomio od Mosta, osvojili tri mandata. Činjenica je da bi Orešković na izborima u I. jedinici bio u izravnoj bitki s HDZ-ovim i SDP-ovim stranačkim prvacima, Andrejem Plenkovićem i Zoranom Milanovićem, pored kojih bi teško došao do izražaja. No, budući da bi u kampanju ušao s pozicije premijera i da kod dobrog dijela ljudi pobuđuje simpatije, Orešković bi na izborima mogao osvojiti mandata barem koliko i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Jedan izazov manje
U predizbornoj kampanji Mosta koja upravo počinje ipak će u odnosu na prošlu biti jedan izazov manje, a to je ideološka opredijeljenost. Most se, kako nam je to reklo više sugovornika iz njihovih redova, ni ovaj put neće na taj način određivati, nego će svakome tko će biti dio Mosta nezavisnih lista ostaviti slobodu da sam promovira svoj svjetonazor. No, na ovim izborima to pitanje neće ni biti toliko važno jer se Most do sada već odredio. Kroz svoje javne nastupe i aktivnosti profilirali su se kao politička opcija koja se obraća centru te desnijim i konzervativnijim biračima koji drže do kršćanskih vrijednosti.
Ipak, za razliku od prošlih izbora na kojima je ideološko neopredjeljivanje Mosta značilo njihovu dodanu vrijednost, na ovima se to neće vrednovati, ili će se vrlo malo. Stvar je u tome što će u prvome redu HDZ bitno promijeniti svoju kampanju. Kako nam je rekla članica Predsjedništva HDZ-a i europarlamentarka Ivana Maletić, u ovoj kampanji HDZ će promovirati gospodarski program koji je bio pripremljen i za prošle izbore, ali nije bio komuniciran biračima. Prema onome što je rekla, HDZ neće potezati nikakva povijesna niti ideološka pitanja, nego će pokušati objasniti građanima kako misle voditi državu da bi se ostvario gospodarski oporavak i pomaknulo Hrvatsku sa začelja zemalja Europske unije prema naprijed.
U SDP-u govore slično. I oni tvrde da će biračima prezentirati svoj program, istaknuti pozitivne gospodarske pokazatelje iz mandata svoje Vlade te iznijeti viziju daljnjeg razvoja Hrvatske. Pritom će velik dio programa biti i sporazum o provođenju reformi koji su nakon prošlih izbora usuglasili s Mostom.
---------------------------------------
1. Negativan stav prema “lijevima i desnima”
2. Promoviranje Mosta kao jedine političke snage koja je spremna na istinske reforme
3. Eksploatacija monopola na poštenje
4. Odbacivanje bilo kakve odgovornosti za pad Vlade i prijevremene izbore
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....