OTKRIVAMO Sudovi zagušeni zbog slučajeva ‘IMAO JE JOINT'

ZAGREB - Od 1. siječnja iduće godine posjedovanje malih količina opojne droge za osobnu upotrebu više neće biti kazneno djelo nego prekršaj, potvrđeno nam je u Ministarstvu pravosuđa.

Toga datuma stupa na snagu novi Kazneni zakon koji će do kraja ove godine biti promijenjen u dijelu koji se odnosi na zloporabu opojnih droga. Iz novog KZ-a bit će izbrisana odredba prema kojoj je posjedovanje male količine droge za osobnu uporabu kazneno djelo.

Sve do kraja ove godine ostat će na snazi postojeće odredbe prema kojima je posjednik jednog jointa strpan u isti koš s profesionalnim dilerima droge.

Politička intervencija

Iako je stručna radna skupina koja je izradila novi Kazneni zakon posjedovanje minimalne količine droge bila izbacila iz nacrta novog Kaznenog zakona, HDZ i HSS su se tome oštro usprotivili pa je političkom intervencijom posjedovanje jointa, bez obzira na protivljenje stručne javnosti, ostalo kazneno djelo u novom KZ-u izglasanom prošle jeseni na zadnjoj sjednici prošlog saziva Sabora. Stranke Kukuriku koalicije napokon su u prilici ozakoniti ono što godinama zagovaraju: da se posjednike minimalne količine droge za vlastitu upotrebu kažnjava prekršajno i ne trpa u koš s ozbiljnim narkodilerima.

Ministarstvo pravosuđa već je formiralo radnu skupinu za izmjene novog KZ-a na čijem je čelu ista osoba koja je vodila radnu skupinu za izradu toga zakona, profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Ksenija Turković.

Konačni izgled novih zakonskih odredbi o zloupotrebi opojnih droga radna skupina tek treba utanačiti, no prema onome što nam je rečeno u Ministarstvu pravosuđa i Državnom odvjetništvu, u pripremi su dvije ključne izmjene dosadašnjih odredbi o zloporabi opojnih droga.

Osim što će se posjedovanje minimalne količine droge za vlastitu upotrebu, definirane u prvom stavku 173 člana postojećeg KZ-a koji je na snazi do kraja ove godine, prebaciti u zonu prekršajne odgovornosti, proizvodnja malih količina droge za vlastite potrebe, koja je sada definirana u drugom stavku 173. članka postojećeg KZ-a, iz nadležnosti županijskih sudova prebacit će se u nadležnost općinskih sudova. U nadležnosti županijskih sudova kao prvostupanjskih i Vrhovnog suda kao drugostupanjskoga tijela ostat će profesionalni proizvođači i trgovci narkoticima, te oni koji narkotike prodaju djeci i maloljetnicima.

Apsurdna praksa

Time bi se, kako tvrdi jedan od zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel, stalo na kraj dosadašnjoj apsurdnoj praksi u kojoj policija, državni odvjetnici, općinski i županijski sudovi te Vrhovni sud velik dio svojih kapaciteta troše na istraživanje i procesuiranje posjednika minimalnih količina droge i uzgajivača nekoliko strukova konoplje za vlastitu upotrebu. Tim izmjenama Kaznenog zakona represivni aparat bi se rasteretio i posvetio progonu profesionalnih proizvođača i preprodavača opojnih droga.

A da se policija, državni odvjetnici i sudovi iscrpljuju na progonu i kažnjavanju onih koji posjeduju minimalne količine opojnih droga pokazuju i statistike Državnog odvjetništva: u 2011. podnesena je 4821 kaznena prijava protiv odraslih osoba za neki od oblika zloporabe opojnih droga. Međutim, ogroman dio tih kaznenih prijava, čak 3660 (76 posto), odnosi se na posjedovanja minimalne količine za osobnu upotrebu.

Većinu kaznenih prijava podnesenih u prošloj godini zbog posjedovanja malih količina droge, čak 2468 (68 posto), općinski državni odvjetnici su odbacili, uglavnom zbog neznatne društvene opasnosti od kaznenoga djela i usmjerili te predmete na prekršajne sudove. To znači da su se samo u prošloj godini državni odvjetnici u 2468 slučajeva bavili nepotrebnim poslom koji u većini država spada u sferu prekršaja.

U DORH-u tvrde da je najmanje 50 općinskih državnih odvjetnika godišnje zaokupljeno progonom posjednika minimalnih količina droge. Samo 1192 kaznene prijave (32 posto od ukupnog broja), koje su podnesene u prošloj godini za posjedovanje minimalnih količina droge, općinski su državni odvjetnici pretočili u optužnice.

Neke od optuženih sudovi oslobađaju zbog neznatne opasnosti od kaznenog djela, drugi bivaju pravomoćno osuđeni na novčane i uvjetne zatvorske kazne, a dio na bezuvjetni zatvor.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA