Otkrivamo tko su hrvatski eurolicemjeri: U Saboru se zalažu za kunu, a u banci sasvim druga priča

“Hrvatska kuna zadnja je brana suvereniteta države!” grmio je čelnik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović na stranačkom saboru prije parlamentarnih izbora. “Uvođenje eura još će više osiromašiti Hrvatsku i zato smo protiv!” jasna je i predsjednica Radničke fronte Katarina Peović. “S uvođenjem eura se srlja i time bi Hrvatska izgubila monetarni suverenitet”, smatra, pak, glavni čovjek Domovinskog pokreta Miroslav Škoro.

Prema uvođenju eura oprezni su i u političkoj platformi Možemo!, za referendum o ulasku u eurozonu zalaže se Most nezavisnih lista, a Živi zid je apsolutno protiv.

U čekaonici

Hrvatska je u srpnju ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro, a najraniji ulazak u eurozonu mogao bi se dogoditi s prvim danom 2023. godine. Na političkoj sceni, od tvrde desnice do tvrde ljevice, postoje političari koji se oštro protive uvođenju zajedničke europske valute u Hrvatskoj - jedni jer smatraju da time država gubi suverenitet, drugi jer misle da će se time pojačati nejednakost u društvu, a treći su skeptični jer misle da srljamo i traže širu javnu raspravu o uvođenju eura i referendum na kojem bi građani o tome odlučivali.

No s druge strane najjači protivnici uvođenju eura nemaju ništa protiv da štede u toj valuti. I dok u javnosti neki od njih, poput Hrvoja Zekanovića, viču da je “kuna posljednji bastion suvereniteta”, u banci na svom privatnom računu tog bastiona nema, pa tako najgorljiviji zagovornik hrvatske kune, prema imovinskoj kartici, ima 8500 eura ušteđevine koju je stekao prihodima od samostalne djelatnosti.

Prioritetna tema

Hrvatski suverenisti, čiji je Zekanović predsjednik, i u svojim programskim smjernicama zalažu se da se odmah zaustavi postupak ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II), ali i za redefiniranje odnosa s Europskom unijom, odnosno žele ponovno pregovarati o temeljnom ugovoru s EU u kojem smo se obvezali uvesti euro. Ako do toga ne dođe, a neće, onda traže referendum o ulasku u eurozonu.

Za referendum o uvođenju eura zalaže se i Domovinski pokret Miroslava Škore. Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro smatra da se s eurom srlja i da bi Hrvatska na taj način izgubila monetarni suverenitet, a na opasnost od snižavanja standarda, ako uvedemo euro, upozorava i njegova sestra i saborska zastupnica Vesna Vučemilović.

“Ovo je izdvojeno kao prioritetna tema, iako bitno neće djelovati na hrvatsko gospodarstvo, svi smo svjedočili što se dogodilo kad se prelazilo s jugodinara na hrvatske dinare, pa s njih na hrvatske kune”, govorio je prije izbora Škoro.

Traže referendum

Istodobno je sam “srljao” štediti u toj europskoj valuti pa prema objavljenoj imovinskoj kartici u banci ima 409.230 eura, koje je uštedio osobno, od nesamostalnog rada, od imovine, kapitala, samostalne djelatnosti i prodajom imovine. Njegova sestra Vesna Vučemilović uštedjela je 13.000 eura od nesamostalnog rada i prodajom imovine, dok djeca i suprug štede u kunama. Karolina Vidović Krišto iz istog saborskog Kluba ima ušteđevinu od 10.790 eura, koju je stekla od osiguranja, a suprug je na isti način uštedio 9900 eura. Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik i saborski zastupnik iz istog Kluba, prema imovinskoj kartici ima 30.000 eura štednje, dok supruga na računu ima 9000 eura koje je stekla darovnim ugovorom.

I supruga i djeca čelnika Hrvatskih konzervativaca, Marijana Pavličeka, koji pripada Klubu zastupnika Hrvatskih suverenista, imaju štednju u eurima, a 8000 eura uštedio je i bivši desničarski saborski zastupnik Željko Glasnović. U Mostu smatraju da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura, nego traže širu raspravu i u konačnici referendum, ali u obitelji političkog tajnika Nikole Grmoje nisu dvojili kada su djetetu odlučili uštedjeti 1229 eura, od nesamostalnog rada. Uvođenju eura protive se i na krajnjoj ljevici u Radničkoj fronti. Njihova čelnica i saborska zastupnica Katarina Peović smatra kako “prelazak na euro znači daljnje odustajanje od autonomnog i demokratskog upravljanja razvojem, a postojanje vlastite valute pretpostavka je za prevladavanje strukturnih nejednakosti između centra i periferije”. Istodobno, iako još nije ispunila imovinsku karticu kao saborska zastupnica, prije predsjedničkih izbora novinarima je dala na uvid svoju imovinu i deklarirala štednju od 9000 eura.

U političkoj platformi Možemo! su, pak, skeptični prema ulasku Hrvatske u eurozonu zbog “postojeće arhitekture europske monetarne unije koja je veoma nestabilna i unutar koje i dalje postoje mehanizmi i tendencije zaslužni za podjelu europskih zemalja na centar i periferiju”, no skeptičan nije bio njihov zastupnik Vilim Matula koji je uštedio 5000 eura od nesamostalnog rada.

Žestoka kampanja

Najžešću kampanju protiv uvođenja eura u Hrvatskoj vodio je Živi zid i dok su bili parlamentarna stranka, čak su u siječnju pokrenuli Deklaraciju o položaju hrvatske kune koju je potpisalo 15 tadašnjih saborskih zastupnika. Među njima je i Ivan Lovrinović, čelnik stranke Pokrenimo Hrvatsku, kao jedan od najžešćih kritičara eura. Istodobno njegova supruga na računu ima 31.400 eura ušteđevine.

Deklaraciju je potpisao i predsjednik Snage, Goran Aleksić, koji je uspio uštedjeti 5700 eura, a supruga 6000 eura. I bračni drug Brune Esih, koja se također bila priključila inicijativi, uštedio je 17.500 eura.

Svi potpisnici Deklaracije nisu ponovno uspjeli ući u novi saziv Sabora.