ŠPIJUN IZ BOSANSKE 44

OTKRIVAMO VELIKU ŠPIJUNSKU AFERU Kako je Hrvatska protjerala diplomata iz ruske ambasade u Zagrebu

U sjeni špijunskog skandala u Srbiji odvijao se jedan mnogo veći, značajniji i dramatičniji u kojemu je Hrvatska bila u glavnoj ulozi. Prije izvjesnog vremena Hrvatska je protjerala jednog ruskog diplomata, navodno je riječ o prvom tajniku kozulata u ruskoj ambasadi u Zagrebu tvrdeći da je špijun, a zatim je slijedilo protjerivanje naše savjetnice iz Veleposlanstva Hrvatske u Moskvi. Ova špijunska afera, kakva dosad nije zabilježena na relaciji između Zagreba i Moskve, počela je krajem travnja, kulminacija je uslijedila idućih mjeseci, a javnost dosad nije saznala apsolutno ništa.

Kuriozitet je da od osamostaljenja Hrvatske dosad nismo imali niti jedan takav sličan problem s Rusijom i ovo je prvi put da se Hrvatska odlučila za takav korak kada je riječ o diplomatskim odnosima s Ruskom Federacijom.

- Kada je hrvatska strana donijela odluku o protjerivanju ruskog diplomata, pouzdano znam da su Rusi bili jako povrijeđeni pa su razmišljali da istu mjeru primijene na čak dvojici hrvatskih diplomata u Rusiji. Onda su odlučili otkazati gostoprimstvo savjetnici, koja je po diplomatskom ‘činu’ viša od protjeranog ruskog diplomata iz Zagreba, i na taj način pokazati snagu - kaže nam bivši hrvatski diplomat koji izuzetno dobro poznaje ruske prilike.

Sve se odvijalo u strogoj diskreciji pa ni hrvatska, ni ruska strana s tim nisu išle u javnost.

moskva,160301
crveni trg
foto tomislav krasnec
-rev-
Tomislav Krasnec

- Teško se, međutim, takvo što može dugoročno sakriti. Činjenica je da je sve to iznenađujuće jer je zadnji slični slučaj zabilježen, kada je riječ o ovim prostorima i Hrvatskoj, još u vrijeme Sovjetskog Saveza - dodaje naš sugovornik.

Pozadina priče vrlo je osjetljiva, kao i posljedice ove mini-špijunske priče, a o njoj nerado govore hrvatski diplomati, ali i diplomati drugih zemalja akreditirani u Zagrebu. Iako do svih detalja nije moguće doći, procurilo je samo to da se ruski diplomat u Zagrebu otvoreno bavio jednim drugim poslom, špijunažom i radom za “službe”, što je hrvatska strana na vrijeme detektirala.

- Uostalom, treba znati da to nije ništa ni novo, ni iznenađujuće. Procjenjuje se da gotovo 60 posto onih koji rade u pojedinim veleposlanstvima na ovaj ili onaj način surađuje sa ‘službama' - uvjerava nas jedan drugi iskusni hrvatski diplomat koji dobro poznaje način funkcioniranja moderne diplomacije.

Brzo prepoznat

Ruski diplomat, za kojega je hrvatska strana tvrdila da se bavi špijuniranjem, bio je navodno vrlo brzo prepoznat i naša je strana skupljala dokaze o njegovim aktivnostima. Dobro obaviješteni izvori kažu nam da se tim “drugim” poslom bavio vrlo otvoreno.

- Znate, bila je to jako nezgodna priča. Ali, u takvim slučajevima niti nema mnogo manevarskog prostora, zna se procedura i glavno je da se sve obavi tiho - uvjerava nas hrvatska strana.

Ovakva špijunska afera kakva se dogodila na relaciji između Zagreba i Moskve za hrvatsku diplomaciju nije čest slučaj, za razliku od diplomacija velikih sila koje se sa sličnim problemima stalno susreću i imaju jasno razrađene strategije u svakom pojedinom slučaju.

Hrvatska strana pokazala je maksimalnu diskreciju, ali su Rusi odmah nakon protjerivanja svog diplomata izvršili protumjeru, a to je značilo da će doći do otkazivanja gostoprimstva i za hrvatske diplomate u Moskvi, što se u konačnici i dogodilo. Hrvatska strana uvjerava nas da se diplomat kojemu je u Rusiji otkazano gostoprimstvo nije bavio špijunažom, niti sličnim poslovima.

- Naravno da je sve to stvorilo probleme na diplomatskim relacijama između dviju zemalja, ali nitko to nije želio dizati na neku višu razinu. Pogotovo ne u današnjim prilikama koje vladaju u Europi i ovom dijelu svijeta - uvjerava nas sugovornik koji je dugo aktivno radio u hrvatskoj diplomaciji.

Na pitanje kako je hrvatska strana mogla prepoznati špijuna, odgovorili su nam da za to postoje službe. Ljudi koji rade ovaj osjetljivi posao, a otkrivanje mogućih špijuna ili onih koji rade za tuđe službe na teritoriju Hrvatske spada u sam vrh osjetljivosti, danas su školovani i prošli su sve ono što takav posao zahtijeva. Sama diplomacija nema nikakve veze s tim poslom, nego se reagira na osnovi detaljnih istraga, analiza i provjera. U ovom konkretnom slučaju sigurno je samo to da se ništa nije prepustilo slučaju i da su dokazi više nego vjerodostojni. Jer, hrvatska strana sigurno ne bi ulazila u mogući konflikt s Rusima da nije imala itekako dobre dokaze. U konkretnom je slučaju hrvatska diplomacija poduzela mjere tek kad su na Zrinjevac stigle informacije da postoji sumnja u nedopuštenu aktivnost ruskog diplomata. Za našu je stranu bilo izuzetno bitno da se sve dalje odvija iza kulisa.

- Tiho, tiho, tiho. Jer, bilo kakvo dizanje tenzija može imati vrlo loše posljedice i za odnose dviju država koje se nađu u takvoj situaciji, pogotovo ako je riječ o Rusiji - ističe naš sugovornik.

Osjetljivi odnosi

A kada je riječ o odnosima Hrvatske i Rusije, oni su, najkraće rečeno, osjetljivi. Činjenica je da smo na gospodarskom planu ostvarili dobre odnose, ali su se sankcije EU prema Moskvi odrazile i na robnu razmjenu te na dolazak ruskih turista u Hrvatsku. Na političkom planu nema posebnih problema, Hrvatska najčešće slijedi politiku EU bez nekog posebnog soliranja kakvo se primjećuje kod susjedne Slovenije. Ostaje činjenica da Hrvatska već više od godine dana nema veleposlanika u Moskvi, što je donekle i presedan, iako, naravno, nije nezamislivo. Donedavni veleposlanik, profesionalni diplomat Igor Pokaz, odlučio je prošle godine napustiti diplomatsku službu i moskovsku rezidenciju kao prvi čovjek hrvatske misije u Ruskoj Federaciji, s time da je pokrivao i Bjelorusiju i Kazahstan. Razlozi što je Pokaz, kao karijerni diplomat za kojega su svi uvijek imali riječi hvale, odlučio otići iz diplomacije su ponude iz privatnog biznisa, one koje se “ne odbijaju”.

Tada su počele igre u samoj Hrvatskoj jer je trebalo naći novog čovjeka za Moskvu, a suradnja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i SDP-ova premijera nije bila briljantna. Tadašnja šefica diplomacije Vesna Pusić naglašavala je potrebu da u Rusiju što prije pošaljemo novog čovjeka, ali se nije postigla suglasnost. Spominjala su se mnoga imena, kalkuliralo koga bi i sam Kremlj lako prihvatio, ali je u međuvremenu došlo do izbora i nova je ekipa preuzela MVEP. HDZ-ov šef hrvatske diplomacije našao je rješenje za hrvatskog veleposlanika u Rusiji, ali se o predloženom imenu ne želi izjašnjavati. Sve je bilo usuglašeno i s Pantovčakom, ali Tihomir Orešković to nije stavio na dnevni red Vlade. Domaći događaji kotrljali su se nevjerojatnom brzinom i više nije bilo vremena da kolabirana Vlada promijeni i dopuni sastav u hrvatskim diplomatskim misijama, iako su povukli iskusnog Joška Para iz Washingtona. Tako se u jednom trenutku dogodilo da nemamo veleposlanika ni u Rusiji, ni u Americi.

Slični problemi

Upravo u to vrijeme došlo je i do špijunske afere u Zagrebu. Koliko znamo, Hrvatska se u svojoj kratkoj diplomatskoj povijesti od osamostaljenja već susrela sa sličnim problemima da na njezinu teritoriju, pod krinkom diplomacije, otvoreno rade ljudi za strane službe. Reakcije su bile različite, ponekad se “tihom diplomacijom” inzistiralo da takav “diplomat” što prije ode iz Hrvatske, a ponekad se znalo i prešutjeti. Što je u ovom konkretnom slučaju prevagnulo da se ruskog diplomata otjera, teško je pretpostaviti.

Sve detalje špijunske afere čitajte u tiskanom izdanju NEDJELJNOG Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 18:00