‘Otvaramo web-stranicu na ukrajinskom i hrvatskom s informacijama za izbjeglice‘

Broj izbjeglica koje će Hrvatska zbrinuti ovisi, kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, o razvoju rata u Ukrajini. Trenutno se govori o mogućih 10 do 15 milijuna izbjeglica i uskoro će se morati otvoriti pitanje njihove raspodjele među članicama EU.

Prihvatni centri za izbjeglice otvoreni su u Osijeku, Varaždinu, Zagrebu i Gospiću, a nema ih u Istri, Kvarneru, Dalmaciji, Međimurju i drugim krajevima što otvara pitanje želi li Vlada izbjeglicama naseliti opustjele krajeve. Božinović, u čijem se resoru koordinira sve vezano za izbjeglice, kaže da su prihvatilišta pripremljena svugdje.

- Svi županijski stožeri Civilne zaštite znaju koja je lokacija prihvatnih centara. Ovi spomenuti su aktivirani, s tim da je motel Plitvice u Zagrebu iz prihvatnog postao kolektivni smještaj - kaže Božinović i dodaje da je Vlada u ponedjeljak donijela odluku o provedbi Direktive o mehanizmu privremene zaštite što je bio preduvjet za izdavanje izbjegličkih iskaznica koje će započeti koncem tjedna.

Povećane potrebe

- Osobe koje su već ušle u Hrvatsku te će iskaznice dobiti retroaktivno. Važno je da znamo imenom i prezimenom tko su ljudi koji su ušli u našu zemlju i gdje su. Zasad je to još relativno mala brojka, a pravi posao nas tek očekuje - kazao je ministar.

S iskaznicom se stječe pravo na zdravstvenu skrb, socijalnu skrb, djeca mogu ići u školu, vrtiće, može se ići kod liječnika i uključiti se u tržište rada i ne mora se obilaziti više ni jedan šalter. - Angažirat ćemo sve raspoložive kapacitete, od hostela, državnih stanova i privatnog smještaja ako će ga netko ponuditi. Cilj je da se ljudi što prije integriraju i izađu iz kolektivnih smještaja - kaže Božinović.

Još nije definirano davanje novčane pomoći na koju izbjeglice imaju pravo, a to je zato što se čeka da Europska komisija izađe s prvim paketom pomoći. On bi trebao iznositi oko 500 milijuna eura od čega će najviše otići zemljama u kojima je najviše izbjeglica.

- Imamo u vidu i aktualne europske fondove koji su nam na raspolaganju, prije svega za azil i migracije. Kroz međuresornu skupinu tražio sam da i druga ministarstva kroz svoje uprave u Bruxellesu deklariraju povećane potrebe za zdravstvenu skrb, školstvo i socijalu - kaže ministar, napominjući kako će se u prvoj fazi, dok sredstva ne počnu dolaziti, troškovi pokrivati iz državnog proračuna, a kasnije će se refundirati. - Bitno je da sve bude transparentno. Na tome je poseban naglasak - ističe Božinović.

Pružanje pomoći

Na pitanje je li Vlada donijela odluku o refundiranju troškova građanima koji su odlučili zbrinuti izbjeglice te hoće li pozvati građane da se uključe u zbrinjavanje izbjeglica, odgovara da se i o tome razmišlja, ali se ne izlazi s proglasima jer još nema velikog izbjegličkog vala u Hrvatskoj.

Za nekoliko dana se otvara web stranica na kojoj će na ukrajinskom i hrvatskom jeziku biti sve informacije za izbjeglice. Surađuje se, kaže Božinović, s pravobraniteljima i nevladinim udrugama, posebno onima za pružanje psihološke pomoći, rad s djecom, majkama, trudnicama, zlostavljanim osobama.

- Surađujemo i s grupom SOS Ukrajina - dodaje Božinović.