Ovaj hrvatski otok je rekorder po skupoći kvadrata: ‘Neće stati ni na 4000 eura...‘

Hvar se kao otok bogate kulturno-povijesne i prirodne baštine gotovo svake godine od najpoznatijih svjetskih časopisa i platformi svrstava među top 10 najboljih otoka u Europi, pa čak i u svijetu.

S obzirom na relativno niska primanja i velike životne troškove koji ne prestaju rasti, domaći ljudi su, da bi nešto osigurali sebi i svojoj djeci, gotovo pa prinuđeni prodavati imovinu, bilo da se radi o kućama, stanovima, apartmanima, ali i građevinskim ili poljoprivrednim zemljištima. Premda je na otoku puno onih koji se protive olakoj prodaji imovine koju su s teškom mukom stjecali njihovi preci, svakodnevni život i njegovi izazovi pričaju neke druge priče, prenosi Slobodna Dalmacija.

Naravno, sve to privlači kupce nekretnina na otok, premda se govori da je Hrvatska tijekom posljednjih sedam mjeseci rekorderka među članicama Europske unije po porastu cijena nekretnina. Kada je Hvar u pitanju, kupci su najčešće stranci ili hrvatski tajkuni, pokatkad i s kapitalom sumnjivog porijekla, koji poput svih kupaca nastoje za što manje novca dobiti nešto od onoga što je trenutno u ponudi.

Ivo Drinković

Privatni album

Unatoč vrlo živahnom tržištu nekretnina, posredničke agencije na samom otoku se mogu nabrojiti na prste jedne ruke, ali Hvarani tvrde da najviše pitanja zainteresiranih potencijalnih vlasnika dobivaju upravo u ovo doba godine. Kakva je trenutna situacija u tom poslovnom sektoru, zna mladi poduzetnik Ivo Drinković iz agencije "My Hvar" sa sjedištem u Jelsi.

- Cijene su se nakon pandemije koronavirusa i uvođenja eura, ugrubo rečeno, udvostručile. Istina je i da sada malo stagniraju, jer su zaista otišle u nebo, ali smatram da će i u budućnosti rasti, ne samo zbog inflacije, već zbog zakonitosti ponude i potražnje. Na Hvaru se susrećemo s činjenicom da imamo relativno malo nekretnina dostupnih za prodaju u odnosu na potražnju. No, i ta potražnja je nekako specifična, svi žele nekretninu blizu mora ili barem s pogledom na more, a takvih je u ponudi sve manje i manje - tvrdi Drinković.

Naš sugovornik vjeruje da će izgradnja vodnokomunalne infrastrukture, koja je u tijeku, na središnjem dijelu otoka privući nove investitore, što je donekle već uočljivo na nekim lokacijama. Svakako će kupcima sada biti lakše kada ne trebaju graditi septičke jame kao prije, barem im je to briga manje.

Također, nakon usvajanja novih prostornih planova, još neka zemljišta će se uključiti u građevinske zone, čime će se povećati ponuda parcela, a bit će zanimljivo vidjeti hoće li se posljedično smanjiti i cijene nekretnina. Izgradnja ceste i vodovoda, pa i djelomična elektrifikacija rajskih uvala na potezu od Jelse do Zečje sjevernom stranom škoja bi isto tako mogla i trebala imati iste učinke.

Na meti potencijalnih novih vlasnika su i tereni u još djelomično neizgrađenim uvalama na sjevernoj obali Hvara

Zvonimir Crnković

Kako se sada može čuti, na tim dijelovima škoja bi gradili ne samo stranci nego čak i domaći ljudi koji imaju svoja zemljišta. Međutim, što kupci najviše traže?

- Njima su najinteresantnije stare kamene kuće za renoviranje, pa onda male parcele površine od 500 do 600 četvornih metara, zatim stanovi i novogradnje. Sve nove stanove koje smo imali u ponudi tijekom proteklih nekoliko godina na području cijelog otoka smo prodali.

Ljudi koji kupuju stanove uopće ih ljeti ne iznajmljuju nego sami u njima borave po mjesec dana ili nešto više te odlaze svojim kućama. Stanovi su zapravo najpraktičniji jer nije potrebna nikakva briga o okućnici, a manji su i troškovi održavanja.

Kada je riječ o cijenama starih kamenih kuća, one dosta variraju, eto upravo sada u Svirčima prodajemo jednu od 242 kvadrata za 100 tisuća eura. Stanovi u novogradnjama se penju i na više od 4000 eura po kvadratu, dok se zemljišta ovisno o lokaciji prodaju od 100 pa sve do 500 eura – iznosi naš sugovornik.

Što se tiče poljoprivrednih parcela, one se na Hvaru trenutno prodaju po cijeni koja se kreće od 10 do 20 eura po četvornom metru, a zanimljive su kupcima koji na njima planiraju osnovati OPG-ove te graditi objekte za potrebe seoskog turizma, odnosno za stanovanje i pomoćne prostorije.

Takvih pokušaja ima na administrativnom području Grada Hvara, međutim, jedan od uvjeta je i veličina zemljišta, što varira od dva pa čak do 30 hektara u priobalnom dijelu. Cijena prigradskih poljoprivrednih zemljišta, pa i onih koja će potencijalno ući u građevinska područja, idu i do 100 eura po kvadratu, jer je prošlo vrijeme kada su spekulanti takve terene kupovali kao poljoprivredne da bi kasnije u prostornim planovima, naravno uz "blagoslov" lokalnih političara, odjednom postale građevinske zone.

Ulagači nisu imuni ni na vikendaška naselja poput Vitarnje u Jelsi

Privatni album

Opametio se i hvarski težak, jer se jednom takvom "akcijom" naprosto razvlastilo ljude na površini od gotovo 80 hektara u uvali Ključna i rtu Dugi rat kod Staroga Grada, a išlo na ruku vanjskim investitorima.

- Među kupcima nekretnina na našem otoku je najviše Nijemaca, ali imali smo Mađare, Slovence, Austrijance, Britance, Šveđane, Francuze, Poljake... Stranci se samo u dvadesetak posto slučajeva pojavljuju i kao prodavatelji, osobito kada je riječ o "rješavanju" ranije kupljenih zemljišta, a rjeđe su to kuće ili stanovi.

Apartmani se prodaju ako su ciljano građeni za tu namjenu, slično kao i stanovi, ali one u kućama gotovo nitko ne prodaje, jer od njih tijekom ljeta dobivaju prihode, a i dalje ostaju u njihovu vlasništvu. Naravno, novogradnja je uvijek skuplja od starijih apartmana, o tome ne treba ni govoriti – objašnjava mladi Jelšanin.

Kada se govorimo o zainteresiranosti potencijalnih kupaca, njima su najzanimljivija kamena sela, zatim parcele u vikend-naseljima poput Vitarnje u Jelsi, ali i južna strana otoka, područje mjesta Zavala i Ivan Dolac.

- Kada nam krene i kad prodamo nešto, nikad to ne pripisujemo sreći, nego našoj pripremljenosti i angažmanu. A za nas je zapravo sreća kada se ta pripremljenost susretne s pravom prigodom na terenu - ističe Drinković.