TROSATNO IZLAGANJE

Ovako se branio Todorić: ‘Sve odbacujem. Ovo su mi smjestile elite radi svojih osobnih interesa!’

Bivši vlasnik koncerna Agrokor pred istražiteljima je ustvrdio zapravo dvije kontradiktorne stvari
 Srdjan Vrancic/Cropix

“Inkriminacija protiv mene je politički pamflet koji odbacujem u cijelosti. Sve što mi se stavlja na teret pokrenule su elite radi svojih osobnih interesa.” Tako je istražiteljima iznošenje svoje obrane počeo bivši vlasnik Agrokora, najvećega trgovačkog koncerna u regiji, nedugo nakon što je u studenome 2018. izručen Hrvatskoj iz Velike Britanije u koju se sklonio nedugo prije nego što je na vrata njegovih Kulmerovih dvora te na vrata njegovih 14 najbližih poslovnih suradnika pokucala policija s nalozima za pretragu.

Premda od puštanja na slobodu, nakon položenoga jamstva od milijun eura, Todorić redovito objavljuje na svojoj web stranici, dosad nije bilo poznato kako se službeno očitovao o optužbama koje ga, “sažete” u novopodignutu optužnicu Državnog odvjetništva, terete da je Agrokor, kojemu je bio na čelu, oštetio za 1,2 milijarde kuna.

Gradio od nule

Todorić je u trosatnom izlaganju istražiteljima ustvrdio zapravo dvije kontradiktorne stvari. Prvo, rekao je da je za sve poslovne odluke u Agrokoru bio odgovoran on i da iza svih tih odluka stoji. No, takoreći u idućoj rečenici, rekao je da ono što je potpisivao nije često niti čitao, nego je vjerovao svojim suradnicima. “Gotovo sve Agrokorove kompanije su godinama imale zadržanu dobit koju godinama nisu povlačile. Agrokor sam izgradio od nule, sve je bila moja odluka, moj nalog i moj potpis. Sve što sam potpisao, potpisao sam, a da nisam ni gledao, ni čitao, niti pitao o čemu se radi jer sam imao potpuno povjerenje u svoje ljude. Nikada nisam naložio nekome da napiše ugovor nekog određenog sadržaja.

Članovi Uprave su bili potpredsjednici koncerna te su dobivali savjetničke poslove po određenim zadacima. Netko je radio poljoprivredu, netko retail, netko prehrambenu industriju. Svi su oni bili zaposleni u Agrokoru, a ja sam bio jedini direktor Agrokora. Ja sam upravljao Agrokorom, a članovi Uprave su radili savjetničke poslove po određenim granama. Sve odluke je donosila Skupština, a ja sam bio član Skupštine i nadležan u Skupštini.

Jedan tim

Vidio sam da nešto ne štima s financijama, odnosno s Ivanom Crnjcem, ali smo tada išli na burzu, pa nisam smio mijenjati financijskog direktora jer bi to izgledalo kao nekakva nestabilnost. Moji direktori su vjerovali našem sustavu i meni i bili smo jedan tim koji je pobjeđivao. Stojim iza svih svojih potpisa i smatram se odgovornim za ono što sam potpisao.

Dokumentaciju Agrokora je pregledavalo deset revizorskih kuća. Moj privatni trošak je morao ići na mene, a siguran sam da su moji ljudi u financijama knjižili na mene određene troškove koji mi ne pripadaju”, ispričao je Todorić pred kamerom Državnog odvjetništva na prvom ispitivanju.

Premda optužnica protiv Todorića ima četiri osnovne točke, ali i cijeli niz podtočaka, najvažnije što mu se stavlja na teret, a iz čega proizlaze sve ostale optužbe, jest da je zapravo zajedno sa svojim suradnicima krivotvorio financijsku sliku Agrokora. Od kompanije koja je bila u teškim financijskim dubiozama te godinama gomilala gubitke, “čarobnim štapićem” u financijskim je izvještajima napravljena kompanija koja odlično posluje i koja je tako mogla isplaćivati i dividende, prije svega svojemu najvećem dioničaru, vlasniku 90 posto dionica Agrokora, Ivici Todoriću.

Taj čarobni štapić bila je, prema tvrdnjama tužitelja, najprije činjenica da Agrokor od 2006. nije prihvatio nove međunarodne računovodstvene standarde prema kojima se metoda za iskazivanje ulaganja više nije mogla računati u udjelima, nego se morao iskazati konkretni trošak ulaganja.

Bez odgovora

Taj standard, uveden 2006., tražio je da se financijski rezultati u prijašnjim godinama isprave na ovu novu metodologiju kako bi se dobili realni pokazatelji “zdravlja” tvrtki. Međutim, Agrokor nikada nije napravio taj ispravak, tvrdi optužba, te je sve do 2011. nastavio iskazivati dionice i poslovne udjele tzv. metodom udjela.

Takav način računanja dovodio bi do toga da su se financijski prihodi činili veći od stvarnih, a s prihodima je bila veća i zadržana dobit te na kraju i imovina. Kako je došlo do toga da Agrokor jednostavno od 2006. ne primjenjuje međunarodne propisane standarde, nitko od okrivljenih zapravo nije znao reći. Marijan Alagušić, koji je u Agrokoru kao direktor interne revizije i zatim direktor Sektora kontrolinga te je bio zadužen upravo za to, na ispitivanju nije dao detaljan odgovor.

“Znam da se metoda udjela primjenjivala do 2006. i da je nakon toga trebalo napraviti ispravke i o tome sam razgovarao s Alojzijem Pandžićem, ali ne znam zašto se to nije napravilo”, izjavio je Alagušić te ustvrdio da to nije imalo nikakav utjecaj na konsolidirani izvještaj. Alojzije Pandžić je, pak, u svojoj kratkoj obrani naveo samo da je uvijek postupao po nalozima i uputama nadređenih te mišljenjima revizorskih kuća. “Nikad nisam donosio odluke financijske naravi i nisu mi bile poznate svrhe tih odluka. Nisam se miješao u posao drugih sektora koncerna Agrokor”.

Prepiska

Međutim, Državno odvjetništvo je tijekom istrage detaljno pretražilo servere i mailove i tvrtki i samih okrivljenika. Tako je, između ostalog, pronađena i korespondencija od 1. srpnja 2016. kada je voda počela nadirati u Agrokorov brod. Marijana Alagušića kontaktirao je Luka Cvitan, projektni menadžer u Odjelu za strategiju i tržište kapitala, tražeći od Alagušića da se investitorima iznese neko objašnjenje. “Opet ja s istim pitanjem. Javio se i analitičar iz MS-a.

Osim što investitori postavljaju pitanja nama direktno, postavljaju valjda i analitičarima koji nas prate. Mislim da se moramo oglasiti i dati neki odgovor”, piše Cvitan. “Luka, znaš dobro u čemu je problem i ako ovo preživimo, i moj bi život bio puno puno... lakši. Da znam nešto pametnije reći, već bi to napisali, nismo idioti, a svako jače objašnjenje odvest će nas gdje to ne želimo. Možemo jednostavno reći što smo napravili, ali onda nas vjerojatno....?” odgovara Alagušić.

Poslije nekoliko dana Cvitan ponovno šalje mail s gotovo identičnim upitom i Alagušiću i Ivanu Crnjcu. Alagušić odgovara: “Svi smo svjesno išli, objašnjenja nema, vjerujete u čuda ili ne znam šta. Na žalost, Luka, više ne mogu promijeniti niti novčani, niti ostale izvještaje. To je potpisano. Ne znam koliko smo uvjerljivi u priči da je to ili ostavljamo sumnje vjerujući u neka čuda u objašnjenju. Zdravog objašnjenja ja nemam, svi to znate od početka i u to smo svjesno išli, očekujete ne znam što”.

U obrazloženju optužnice analiziraju se navodi iz trosatne obrane bivšeg vlasnika koncerna

1. točka optužnice - Ključna je u predmetu Agrokor. Njom su obuhvaćeni svi okrivljenici na čelu s Ivicom Todorićem, osim 15-okrivljenog Ivice Sertića. Tužiteljstvo ih tereti za lažiranje financijskih izvješća Agrokora od 2006. do 2017. godine tako da su, umjesto gubitaka u poslovanju, prikazivali da Agrokor ostvaruje dobit. Tako je godinama isplaćivana dividenda vlasniku, odnosno Ivici Todoriću i njegovoj nizozemskoj tvrtki Adria Group Holding B.V. u ukupnom iznosu većem od 627 milijuna kuna.

2. točka optužnice - Tereti Ivicu Todorića i deset njegovih menadžera i suradnika iz Agrokora. Riječ je o otkupu 12.811 povlaštenih dionica Agrokora od Europske banke za obnovu i razvoj. Tužiteljstvo tvrdi da je Todorić otkupio te dionice bez ulaganja vlastitih sredstava, odnosno koristeći financijska sredstva Agrokora, pri čemu je koncern u konačnici oštećen za više od 383 milijuna kuna.

3. točka optužnice - Tereti Ivicu Todorića, Tomislava Lučića i Ljerku Puljić za financijske malverzacije kojima je Todorić riješio svoje zaduženje od 122,8 milijuna kuna kod Hypo Alpe-Adria Bank International, a radilo se o zajmu koji je Todorić koristio prilikom otkupa Kulmerovih dvora od koncerna. Prema optužbi, okrivljenici su nizom financijskih transakcija i nepropisnih knjiženja prikrili da je Todorić zapravo za otkup dvorca od Agrokora iskoristio sredstva samog Agrokora, pri čemu je uz spomenutih 122,8 milijuna kuna Agrokor platio i nastale kamate od 4,7 milijuna kuna, tako da je koncern ukupno, prema optužnici, oštećen za 127,5 milijuna kuna.

4. točka optužnice - Odnosi se samo na Ivicu Todorića kojeg tužiteljstvo tereti za izvlačenje sredstava iz Agrokorove tvrtke kćeri Agrokor AG Zug u Švicarskoj. Inkriminira mu se da je raspolagao novcem tvrtke koristeći ga za vlastite privatne potrebe, i to u iznosu većem od 55 milijuna kuna. Pritom se navodi kako je preko Agrokora Zug, kroz spomenute privatne troškove i podizanja gotovine na ime dividende, a što je sve u konačnici Agrokor Zug prijebojem potraživanja naplatio od Agrokora d.d. u Zagrebu, Todorić oštetio matičnu tvrtku za ukupno 109,5 milijuna kuna. (Željko Petrušić)

Todorić u obrani govorio o sredstvima s računa Agrokora

Ivica Todorić u svojoj je obrani izjavio da su sredstva podizana s računa Agrokora AG u švicarskom Zugu utrošena na plaćanje kamata na kredite, prvenstveno na kamate za PIK kredit koje su iznosile 26 milijuna eura, u čemu je pomagao i Agrokor d.d. Također je rekao kako su svi privatni troškovi njega i njegove obitelji knjiženi kao potraživanje prema njemu osobno.

U optužnici se, međutim, između ostaloga napominje kako takva Todorićeva obrana ne stoji jer je podizanje gotovine s računa koncerna počelo 2009., a PIK zajam je odobren tek 2014. godine. Tužiteljstvo ne spori da je Agrokor d.d. i preko Agrokora AG Zug davao zajmove Adria Group Holdingu B.V. za otplatu kamata PIK zajma, ali pritom ističu da to nije povezano s isplatama gotovine Ivici Todoriću.

Kako je utvrđeno, novac su s računa švicarske tvrtke, počevši od srpnja 2009., podizale ovlaštene osobe Branko Tarnik i Sanja Kormann. Radilo se o različitim iznosima, najčešće 50-ak tisuća eura mjesečno. Kako su posvjedočili, gotovinu su podizali po nalogu Ivice Todorića te su mu je osobno predavali, pri čemu je on potpisivao primitak novca, a na kraju godine bi za potrebe revizije potpisao i izjavu da su preuzeta sredstva korištena za poslovanje Agrokora d.d. u Hrvatskoj.

Na kraju su tako preuzeta sredstva prikazana kao dividenda, potraživanje je prebijeno dividendom koja je i stvarno trebala pripasti Agrokoru d.d. Sam Agrokor d.d., kako je ustanovio vještak, uopće nije knjižio, niti je u financijskim izvješćima prikazivao prihod od dividende za udjele u Agrokoru Zug u tom razdoblju. Tužiteljstvo tvrdi da je podignuta sredstva, a riječ je o ukupno 55,6 milijuna kuna, Todorić zadržao za vlastitu korist.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 14:08