OVIH 40 TVRTKI VLADA ŽELI PRIVATIZIRATI 2014. Vrijednost im se procjenjuje na 1,5 milijardi

Hrvatska Vlada, na svojoj redovnoj sjednici u četvrtak, odabrat će 41 poduzeće čije dionice ima u svom porftelju i te će svoje vlasničke udjele dogodine ponuditi na prodaju. Prodaju će obavljati Vladin servis Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), osnovan u srpnju ove godine, koji je preuzeo dio poslova ukinute agencije AUDIO. S prvih 40-ak društava u većinskom ili djelomičnom državnom vlasništvu počinje realizacija plana da se “nestrateška” državna poduzeća privatiziraju do kraja u roku od dvije do tri godine, čime bi prestala potreba i za CERP-om.

Presedani iz Sabora

Na popisu 41 tvrtke, čije će dionice iz državnog portfelja biti ponuđene na prodaju javnim prikupljanjem ponuda, izlaganjem na burzi ili drukčije, vrlo su različita poduzeća. Trinaest ih je iz područja odgovornosti Ministarstva gospodarstva, pet ih je pod kapom Ministarstva prometa, za 11 se skrbi Ministarstvo turizma, devet ih je pod paskom Ministarstva poljoprivrede, a po jedno iz područja obrane, graditeljstva i kulture.

U raspolaganju i upravljanju državnom imovinom ove su se godine dogodile mnoge krupne promjene. Prvi put u povijesti Sabor je usvojio službenu Strategiju, a donio je i novi Zakon o imovini u vlasništvu RH. Donesen je i niz uredbi koje su detaljnije uredile načine i kriterije darovanja i korištenja nekretnina te njihove procjene. Naposljetku, postavljeni su kriteriji i načini imenovanja članova uprava i nadzornih odbora u državnim društvima.

Hrvatska je odlučila koja su trgovačka društva i pravne osobe “od strateškog interesa” za RH, a ostale je gurnula u proces “čišćenja” državnog portfelja. Tako će se u sljedećoj godini na bubnju naći prva državna trgovačka, industrijska, prometna, turistička, poljoprivredna, projektantska i kulturnjačka poduzeća, a privatni investitori dobit će priliku da s njima nastave poslovati umjesto države. Poduzeća su vrlo različite visine kapitala (od 38 tisuća do 180 milijuna kuna), različitog položaja na tržištu i različite uspješnosti poslovanja. Za neke je jasno da su i ostala u državnom portfelju jer se poduzetnici za njih baš i nisu otimali, no ima i takvih čiju je transparentnu privatizaciju državna administracija iz raznih kalkulantskih namjera kočila.

Slučaj Imperijal Rab

Među industrijskim tvrtkama po visini kapitala i državnog udjela ističu se nesretni RIZ Odašiljači koje je država nakon privatizacije ponovo podržavila. Unatoč tome što je jedna od samo tri tvornice na svijetu koja proizvodi i izvozi odašiljače, a ima i izvanrednu proizvodnju digitalnih brojila, RIZ-O je pod državnom skrbi doživio pravu tragediju: lani je proizveo novih devet milijuna kuna gubitaka, a vrijednost dionica na burzi srozala mu se u pet godina sa 390 na 17 kuna. Kao Damoklov mač nad njim vise sudske tužbe zbog načina na koji ga je država dokapitalizirala i čiji bi ishod lako mogao biti da država u RIZ Odašiljačima - ostane bez vlasničkog udjela kojega prodaje.

Među društvima iz nadležnosti Ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture ističe se dioničko društvo Luka Ploče. Njegov je nominalni kapital 169 milijuna kuna, ali kapital i rezerve su mu 346 milijuna, a bilanca veća od 400 milijuna kuna. Poduzeće je u prva tri kvartala zabilježilo gubitak od pet milijuna kuna, što nije puno, ali i njemu je vrijednost dionica na burzi u ovoj godini s razine od 550 kuna pala na 430 kuna. To poduzeće ipak ima stratešku poziciju i ulogu, Ploče služe kao ulazna luka za Bosnu i Hercegovinu, a u njima se pretovaruju i tereti za Italiju, tako da će oko 20 posto njegovih dionica u državnom vlasništvu vjerojatno lako naći kupca.

Od turističkih tvrtki pažnju privlače četiri hotelska poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, Plat iz Mlina, dubrovački Maestral, Hoteli Makarska i rapski Imperijal. Opći uzlet hrvatskog turizma svima njima otvara dobre perspektive, pitanje je jedino koliko će novca za njih investitori biti spremni ponuditi.

Imperijal Rab, u kojem mali dioničari već imaju 47,65 posto kapitala, u lanjskoj je poslovnoj godini zabilježio rast broja gostiju, broja noćenja, prihoda i dobiti, ali i plaća zaposlenika i poreza plaćenog državi. Tvrtka stare kredite otplaćuje uredno i ima kvalitetne razvojne planove pa nije čudno da je među rijetkima iz državnog portfelja kojima je vrijednost dionica na burzi u zadnjih šest mjeseci skočila, i to 20 posto. Država bi postupila pametno kada bi uspjela postići da i ostatak Imperijala kupe hrvatski građani, a ne domaći tajkuni ili inozemni špekulanti.

Prognoza o prihodima

Postoji li i kolike je platežne moći hrvatsko tržište za veterinarske stanice i ambulante, to ćemo saznati nakon što CERP-u stignu ponude za njihovu kupnju. Ukupno će država sljedeće godine ponuditi poduzetnicima da kupe kapital nominalnog (knjigovodstvenog) iznosa nešto većega od milijardu i pol kuna. No, koliko će uprihoditi, nemoguće je prognozirati. Unosniji dio portfelja čini tek polovicu državnog portfelja koji će se dogodine privatizirati. Za ostalo će država biti sretna ako dobije i kunu više od troškova držanja tih poduzeća u državnom vlasništvu.