‘Ovih teških bolesti bit će sve više u Hrvatskoj. Prenose ih najopasnije životinje na svijetu...‘

Sezona komaraca tek je počela, a već imamo zabilježen jedan slučaj denga groznice i tri malarije. Doduše, riječ je o importiranim slučajevima, ali prema predviđanjima stručnjaka pitanje je trenutka kada ćemo imati prve "domaće" slučajeve tih teških tropskih bolesti koje prenose komarci.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj su od tih tropskih bolesti zadnjih godina zabilježene groznica zapadnog Nila i denga, dok smo ziku i malariju imali samo kao importirane slučajeve.

Ubodi komaraca/Ilustracija

Steve Stock/Alamy/Alamy/Profimedia/Steve Stock/alamy/alamy/profimedia

Konkretno, od 2001. do danas, zabilježili smo 24 slučaja denga groznice,160 slučajeva malarije, dva virusne infekcije zika i 109 zaraženih groznicom zapadnog Nila.

- Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, komarci su najopasnije životinje na svijetu. Svake godine između pola milijuna i dva milijuna ljudi umre zbog posljedice uboda komarca. Kada je svijet u pitanju, to je najčešće malarija - govori prof. dr. sc. Branimir Hackenberger Kutuzović, redoviti profesor Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i voditelj projekta "Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj".

Početak epidemije

Malariju su, kod nas, govori Hackenberger Kutuzović, importirali ljudi koji su bili u inozemstvu, ali samo postojanje te bolesti predstavlja opasnost.

- Iako još nismo imali takav slučaj, realno, pitanje je trena kada će se dogoditi da zaraženog čovjeka ubode zdrav komarac, zarazi se i bolest prenese na neku drugu osobu. Tada možemo govoriti o početku epidemije - pojašnjava Hackenberger Kutuzović, koji smatra da ćemo kroz nekoliko godina sigurno imati prve originalne hrvatske slučajeve, a smatra pukom srećom što se takvo nešto još nije dogodilo.

Ipak, komaraca malaričara u Hrvatskoj je malo, još od dr. Andrije Štampara, koji je isušivao močvare te je upotrebljavao vrlo jak i perzistentan insekticid DDT, a koji je danas zabranjen.

Klimatske promjene najveći su problem jer naše podneblje otvara mogućnost staništa brojnim vrstama komaraca koje prije tu nisu mogle živjeti.

- Primjerice, već 2000. godine pojavio se tigrasti komarac. Prva su staništa bila na otocima, ali sada je raširen po cijeloj Hrvatskoj. Taj komarac donio nam je i groznicu zapadnog Nila, čija prva oboljenja kod nas bilježimo 2012. godine - kaže Hackenberger Kutuzović.

Kako bi se smanjio broj tigrastih komaraca, u Zagrebu je ovih dana krenulo puštanje sterilnih komaraca. Hackenberger Kutuzović kaže kako to ne rješava sav problem. Naime, riječ je o pokušaju smanjenja tigrastih komaraca, što je samo jedna vrsta, dok ih u Hrvatskoj bilježimo više od 50.

Dodaje da postoje mnogo ozbiljnije vrste, jer groznica zapadnog Nila, koju prenosi ovaj komarac, često nije toliko teška bolest, ali, naravno, kod imunokompromitiranih ljudi može biti fatalna.

- Smatram da se problemu drugih bolesti koje prenose komarci treba pristupiti odmah, ali nažalost, kako to obično bude, krenut ćemo u borbu s tim problemom tek kad budemo imali prve hrvatske slučajeve - govori.

Pojašnjava da se treba krenuti u rješavanje odraslih komaraca, ali i ličinki koje su u vodenoj fazi. No, za to se trebaju koristiti sredstva kojima se protive pripadnici zelenih akcija, ali i neki građani.

- Riječ je o jačim sredstvima koja su manje prihvatljiva, pogotovo su neželjena u zaštićenim mjestima, ali činjenica je da neće biti uspjeha i riskiramo ozbiljne zarazne bolesti ako ne radimo sustavno na svim mjestima koja su pogodna za komarce - smatra dr. Hackenberger Kutuzović i zaključuje da je bolje spriječiti nego liječiti.

Važna preventiva

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a, kaže da je važna preventiva i smanjenje uvjeta za razvoj komaraca.

Pa tako, među ostalim, vrlo je važno redovito kositi travu da bi se izbjegla pojava visoke trave kao staništa za odrasle jedinke komaraca.

Potrebno je uklanjati vegetaciju koja stvara hlad oko vodenih staništa i unijeti predatore, npr. ribe, vodozemce i kukce u bare i vrtna jezerca radi prirodnog smanjenja brojnosti ličinki.

Odgovornost je na svakom pojedincu, pa se savjetuje da se u vrtovima i dvorištima pregledava mjesta gdje se nakuplja kišnica, a posude u kojima se nakuplja voda, kao npr. tanjurići ispod posuda za cvijeće i posude iz kojih životinje piju vodu i dr., treba periodički prazniti i čistiti svakih sedam dana.