Vlada na sjednici u četvrtak donosi odluku o povećanju osnovice za 270 državnih dužnosnika kojima će neto plaća nakon 10 godina značajno narasti i to za više od 60 posto, a najvišim dužnosnicima i za 70 posto.
Osnovica će se ovom odlukom Vlade izjednačiti s onom za državne službenike i iznosit će 947,18 eura što znači da se diže za više od 83 posto, za koliko se zadnjih deset godina podizala i za službenike.
Tako će plaća predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji ima najveći koeficijent od svih državnih dužnosnika, sa sadašnjih oko 3600 eura neto narasti na čak 6074 eura, odnosno bit će veća za 2474 eura ili za 68 posto.
Mjesečna plaća predsjednika Vlade Andreja Plenkovića narast će sa sadašnjih 3263 eura na 5535 eura, odnosno dobit će povišicu od 2272 eura. To znači da će mu plaća za srpanj, koja će se isplatiti u kolovozu, biti veća za gotovo 70 posto.
Plaća predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, koji ima isti koeficijent kao i premijer, s 3113 eura raste na 5314 eura, odnosno za 2201 eura ili za 70 posto. Plaće ministara i saborskih zastupnika rast će u prosjeku za 1600 eura, pa će tako, primjerice, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, čije je ministarstvo i predlagatelj ove odluke, sa sadašnjih 2357 eura narasti na 4167 eura.
Nelogičnosti sustava
Nešto veću plaću imaju potpredsjednici Vlade pa će tako ministru financija i potpredsjedniku Marku Primorcu plaća sa sadašnjih 2769 eura narasti na 4776 eura. Većina saborskih zastupnika imat će plaću nešto nižu od 4000 eura.
Plaća državnih dužnosnika u zadnjih deset godina rasla je samo zbog poreznih izmjena, a osnovica je sve te godine bila ista, pa su se, tumače u Vladi, dogodile brojne nelogičnosti u sustavu jer neki službenici sada imaju veće plaće nego ministri koji su im nadređeni. U Vladi također tumače kako je prosječna plaća od 2016. rasla za 77 posto, a u razdoblju od 2009. čak se i smanjivala osnovica za državne dužnosnike, dok je ona za službenike rasla od 2014. do danas za 83 posto.
Tako danas glavni tajnik u ministarstvu ima plaću od 3269 eura, dok je ministar na oko 2500 eura, dok ravnatelji uprava imaju oko 3126 eura neto.
Čak i načelnici sektora imaju veću plaću od ministara – 2628 eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, primjerice, tek je 453. po rangu plaće u svom sustavu, dok je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tek 500. po plaći.
- Prvi je korak povećanje osnovice, a na jesen ćemo mijenjati cijeli sustav državnih dužnosnika, ne samo koeficijente – najave su iz Banskih dvora.
Rebalans proračuna
Na izravno pitanje znači li to da će se, primjerice, predsjedniku Republike - koji sada ima najveći koeficijent zadan još od predsjednika Franje Tuđmana kada je bio polupredsjednički sustav – plaća smanjivati, u Vladi nisu decidirano odgovorili već kažu kako će se o svemu raspravljati da se napravi pravedan sustav u skladu s pravima i obvezama koje danas imaju državni dužnosnici, te sa stupnjem odgovornosti.
Iz Vlade kažu i kako je 2009. osnovica za državne dužnosnike iznosila 70 posto tadašnje prosječne bruto plaće da bi danas taj omjer pao na 28,2 posto sadašnje bruto plaće. S ovim povećanjem udio dužnosničke osnovice u prosječnoj bruto plaći u Hrvatskoj penje se na 51,7 posto.
Ova povećanja državni će proračun na godišnjoj razini koštati dodatnih 9,8 milijuna eura, a do kraja godine rebalansom ili preraspodjelom će trebati namaknuti 4 milijuna eura. Povišice će državni dužnosnici dobiti već u kolovozu za plaću za srpanj. Ovo dolazi u trenutku kada ministar financija traži uštede u proračunu od 1,5 milijardi eura zbog čega u pitanje dolaze i neki infrastrukturni projekti.