Prošlih tjedana medijima i društvenim mrežama kolale su fotografije smeđih sluzavih nakupina uz zapadnu obalu Istre.
Fenomen cvjetanja mora, "mucillagini" ili "mare sporco", posebno je bio intenzivan uz obalu Rovinja, što je kod stranih turista izazvalo odbojnost pa su neki razmišljali o otkazivanju aranžmana.
Porijeklo sluzi
- Cvjetanje mora s pojavom mukoznih agregata prirodni je fenomen koji se javlja sporadično u Jadranskom moru. O pojavi sluzi prvi put je izvijestio kroničar Venecije u ljeto 1729. godine, dok su Vollenweider i suradnici 1995. godine izračunali prosječni ciklus od 5,7 godina tijekom 120 godina sluznih događaja. Najintenzivniji događaji dokumentirani su na sjevernom Jadranu, 1990-ih i početkom 2000-ih. Prije tri godine prvi put mukozne nakupine pojavile su se na srednjem Jadranu, u Kaštelanskom zaljevu i oko otoka Šolte - kaže dr. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta Ruđer Bošković (IRB).
Interes za fenomen cvjetanja mora u Hrvatskoj povećao se kasnih 1990-ih zbog njegova utjecaja na gospodarske aktivnosti poput ribolova i turizma. S masovnom pojavom sluzi u Jadranu tada je iniciran i nacionalni istraživački projekt koji je okupljao znanstvenike iz različitih ustanova u Hrvatskoj većinom s IRB-a, i to iz Centra za istraživanje mora Rovinj i Zavoda za istraživanje mora u okoliša u Zagrebu. Nadalje, od 1999. do 2002. fenomenom cvjetanja mora bavio se i zajednički hrvatsko-talijanski projekt. No, trenutno nema sličnih projekata.
O porijeklu sluzi se još raspravlja te je predloženo nekoliko hipoteza.
- Prema jednoj hipotezi, sluz se javlja uslijed velike sekrecije organske tvari mikroalgi uslijed stresa uzrokovanog promjenama okoliša, kao što su promjene temperature, hranjivih tvari, potencijalni donos zagađivala. Prema drugoj hipotezi, do te pojave dolazi uslijed prekomjernog cvjetanja fitoplanktona i mikrobiološke aktivnosti uslijed naglog donosa nutrijenata, koji su u ovom našem slučaju početkom lipnja najvećim dijelom došli izlijevanjem rijeke Po. No, potencijalni donos iz atmosfere kao što je pelud, ili saharske prašina koja je ovih dana prolazila našim područjem, ne može se isključiti - rekla je dr. Ciglenečki- Jušić.
No, jedan od okidača za cvjetanje mora je i naglo zagrijavanje mora.
- Naše su analize pokazale kako se u prvih nekoliko dana lipnja površina sjevernog Jadrana, počevši od talijanske strane razlijevanjem rijeke Po, zagrijala do visokih 24 Celzijeva stupnja. Na nekim područjima je ta temperatura bila zabilježena čak na dubini od četiri metra. Važan element za ovakve događaje je i izuzetno niska slanoća mora uslijed izlijevanja rijeke Po zbog ekstremne količine padalina u ovako toplo doba godine - naglasila je dr. Ciglenečki-Jušić.
Pojasnila je kemijski sastav mukoznog materijala.
- Uglavnom se sastoji od različitih šećera: galaktoza, glukoza, manoza, ksiloza i drugih. Prisutna je i manja lipidna komponenta. Većina tih mukoznih nakupina-agregata je anoksični, odnosno mikrookoliš bez kisika, bogat sulfidima koji je toksičan za organizme.
Također, naša istraživanja su pokazala da prisutnost sulfida u mikromolarnim koncentracijama doprinosi konzistenciji i stabilnosti tih makroagregata, ugrađujući se direktno u organsku tvar čineći efekt poput vulkanizacije polimera tj. nastajanja guma. K tome, mukozne nakupine idealan su okoliš za akumulaciju metala u tragovima, zagađivala, nano- i mikroplastike, ali su također i područja izuzetne mikrobiološke aktivnosti, uključujući i patogene organizme – pojašnjava dr. Ciglenečki-Jušić.
Kemijski sastav
Pažljivi kroničari smatraju kako je ovogodišnje cvjetanje mora uz obalu zapadne Istre najveće u posljednjih 20 godina, dok analize koje su napravili biolozi pokazuju da se uglavnom radi o prekomjernom cvatu dijatomeja, s malim udjelom dinoflagelata, kao što je bilo i 1990-ih.
- Uzeli smo uzorke za analizu stabilnih izotopa koja bi se trebala provesti na našoj novoj instrumentaciji jedinstvenoj u Hrvatskoj, kupljenoj u okviru Ruđerova velikog infrastrukturnog projekta O-ZIP. Ta analiza bi trebala odgonetnuti izotopni i koncentracijski omjer ugljika, dušika i sumpora, unutar mukoznih agregata te nam pomoći bolje definirati porijeklo i izvore organske tvari. Tom analizom dobit ćemo tzv. izotopni otisak mukusa.
Za potpuno razumijevanje ovakvih neuobičajenih pojava koje se sporadično, i s ekstremnim vremenskim prilikama sve češće pojavljuju i na lokacijama gdje ih do sad nikada nije bilo, potrebna su dodatna multidisciplinarna i interdisciplinarna istraživanja. To pokušavamo unutar naše grupe uključivanjem mladih, ali i iskusnih znanstvenika IRB-ova Zavoda za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu i Centra za istraživanja mora u Rovinju.
Možda ovogodišnje cvjetanje mora potakne jedno takvo novo istraživanje s novim tehnikama i mogućnostima, na nacionalnom novou, za kojim vapimo - rekla je dr. Ciglenečki-Jušić.