OVO JE NAJOMRAŽENIJA HRVATSKA PROMETNICA Sanacija svih opasnih mjesta koštala bi 311 milijuna kuna

Čak dvije trećine Jadranske turističke ceste (D 8) na testiranju sigurnosti dobilo je niskih dvije zvjezdice prema EuroRap sustavu, u kojemu jedna zvjezdica označava visoki rizik, a pet nizak, rečeno je na predstavljanju testiranja u Hrvatskom autoklubu (HAK).

Testiranje sigurnosti i digitalnu video snimku svih 643 kilometara od granice sa Slovenijom do granice s Crnom Gorom je napravio Hrvatski autoklub (HAK) s Fakultetom prometnih znanosti (FPZ). Predložili su 27 mjera i procijenili da bi sanacija svih opasnih mjesta na Jadranskoj magistrali iznosila oko 311 milijuna kuna.

Marko Ševrović s FPZ-a rekao je da su rezultati testiranja očekivani jer je ta cesta projektirana prije 60-ak godina i elementi cestovne infrastrukture ne mogu se nositi sa zahtjevima modernog prometa, naročito kad je riječ o zaštiti vozila u prometu. Naglasivši da je dvije trećine ceste ocijenjeno s "neprihvatljivih dvije zvijezdice" dodao je da HAK i FPZ žele utjecati na donošenje odluka o investiranju u poboljšanje cestovne infrastrukture radi podizanja sigurnosti.

Željeli bismo da se najopterećeniji dijelovi te ceste podignu na razinu od minimalno tri zvijezdice koje jamče dosta visok stupanj sigurnosti, istaknuo je. Naša će analiza biti dostupna svim upraviteljima ceste i mogu je koristiti kao argument u pronalaženju sredstava koja bi se investirali u cestu.

Naveo je da je primjerice dionica od Novog Vinodolskog do Zadra ocijenjena jednom zvjezdicom (visoki rizik). Taj dio ceste nije jako opterećen prometom i na toj se dionici može brzo voziti, ali zaštitni elementi poput zaštitinih ograda nisu na razini na kojoj bi trebali biti za te brzine.

Kao primjer nesigurne ceste naveo je dionicu od Senja do Stinice, koja je također ocijenjena visokorizičnom. Dijelovi ceste na toj dionici su bez zaštitne ograde ili su samo oko metar od okomitog i opasnog stijenja, rekao je.

S prihvatljivih tri do četiri zvijezdice ocijenjeni su dijelovi obilaznice oko Splita te brza cesta Trogir - Solin, ali, kazao je, to su novije prometnice.

Ševrović je naglasio da se uložena kuna ili euro četvrerostruko vraća u nekoliko godina kroz sigurnost cestovnog prometa, to jest manji broj prometnih nesreća. Kao primjer naveo je Podravsku magistralu (D 2), na kojoj je također napravljeno slično ispitivanje i uloženo je prilično novaca te su dijelovi ceste sanirani. Nakon toga radili smo dodatnu analizu te ceste i uočen je pozitivni pomak na cesti i pad broja nesreća koje se tamo događaju, rekao je.

Krešimir Viduka iz Hrvatskog autokluba rekao je da u Europskoj uniji na 100.000 stanovnika prosječno pogiba 5,1 osoba, a Republika Hrvatska je sa 7,3 poginule osobe na 23. mjestu. Naglasio je da je s godinama zabilježen pad broja poginulih tako da je prošle godine u Hrvatskoj poginulo 308 osoba, a cilj je da se 2020. godine taj broj smanji na 213.

U četvrtak je na predstavljanju rezultata istraživanja sigurnosti potpisan i ugovor između HAK-a i Fakulteta prometnih znanosti o sličnom istraživanju za Dalmatinu (A1) na dionici Bosiljevo - Ploče i državnu cestu D27 (Gračac- Maslenica).

Prema EuroRAP sustavu izrađuju se karte rizika na kojima se po stupnjevima rizika ceste označavaju različitim bojama, počev od crne, kojom su označeni dijelovi visokog rizika, ocijenjeni jednom zvjezdicom, do zelene kojom su označeni dijelovi niskog rizika, ocijenjeni s pet zvjezdica.