Ovo je namirnica koju prosječni Hrvat godišnje pojede skoro 34 kilograma. Drastično je poskupjela

Dojam nas ne vara, slatkiši, keksi, marmelade, čokolade, sokovi i gazirana pića drastično su poskupjeli u proteklih godinu dana. Iako je stopa inflacija u Hrvatskoj za hranu i piće lani usporila na šest posto, kako je ocijenio DZS, a žitarice su od početnog šoka rata u Ukrajini čak pojeftinile, jedna namirnica još uvijek radi ozbiljne probleme – šećer.

Cijena šećera se udvostručila u nekoliko godina, kaže europska statistika. Samo u prošloj godini skočila je za 61 posto, procijenila je Europska komisija. Uz to, cijena kakaa je u 12 je mjeseci skočila za 82 posto, sada je na najvišoj razini u posljednjih 46 godina. Tržište kave, iako manje nestabilno, isto bilježi skokove pa je cijene zrna arabice danas 44 posto veća nego 2021. godine. Veleprodajna cijena maslinova ulja je sada dosegnula rekordnu cijenu u odnosu na 2006. godinu. A u ovoj godini neki proizvođači najavljuju i da bi cijena piva mogla značajno skočiti.

Donji Miholjac, suša

Vlado Kos/Cropix/Cropix

Razlog nije neočekivan. Dijelove svijeta u kojima se šećer, kakaovac, pojedino voće, kava i hmelj proizvode i uzgajaju pogodile su nepredvidljive vremenske prilike. El Niño, prirodni meteorološki fenomen s Pacifika, uzrokovao je suše u Australiji, Indiji i Tajlandu, zemljama koje čine tri od četiri najveća izvoznika šećera. Obilna kiša tijekom ljetnih mjeseci u Gani i Obali Bjelokosti, dva najveća svjetska proizvođača kakaovca, dovela je do širenja gljivične bolest stabala kakaovca. Također, obilne kiše u Brazilu zakomplicirale su plovidbu i transport robe, toplinski val u Španjolskoj, koja proizvodi polovicu svjetskog uroda maslina, doveo je do najlošijeg uroda u desetljeću. Uragani su uništili oko 10 posto stabala naranči na Floridi.

Odrazilo se to sve na cijene slatkih proizvoda diljem svijeta. U SAD-u su tako cijena šećera i slatkiša porasle za gotovo 9 posto lani, a u Hrvatskoj je situacija još gora, posebno uz činjenicu da prosječni Hrvat potroši 33,8 kilograma šećera u godinu dana. Naime, iako je cijena šećera u Hrvatskoj skočila za 25 posto u svim velikim trgovačkim lancima u odnosu na 2022., kako kaže portal Kretanje cijena, Vlada u jesen lani odlučila nastaviti s ograničenjem cijene kilograma šećera, uz još 30 esencijalnih namirnica, pa je tako kilogram šećera ostao na 1,30 eura, kao i mliječna čokolada u pakiranju od 80-100 grama. Da nije, dogodilo bi se ono što se dogodilo s drugim slatkim namirnicama u trgovinama: Podravkin džem, recimo, poskupio je sada za 50 posto u odnosu na 2022., Coca-Cola za 16 posto, a Napolitanke su skuplje 10 posto i veliko pakiranje košta 4,80 eura.

Proizvodnja čokolade

Marko Todorov/Cropix

Pritom, proizvodnja šećera u EU pada. Europa je proizvela 14,6 milijuna tona šećera, tonu manje nego proteklih godina. Nije ni Hrvatska iznimka. Prerada šećerne repe i proizvodnja šećera obavlja se kod nas u jednoj preostaloj šećerani "Hrvatska industrija šećera" u Županji. Tamo je lani proizvodnja stala na jedan dan, što se nikada nije dogodilo, a uslijed suša i poplava, kako su izvijestili, površina se šećerne repe u posljednjih 15 godina prepolovila, što će drastično srezati rezultate u ovoj godini.

Ljubiteljima slatkog, dakle, ostaje čekati da El Niño nestane. I nadanje da Vlada neće ukinuti "zamrzavanje" cijena što bi građani puno teže podnijeli. Ministar gospodarstva Damir Habijan nedavno je rekao da Inflacija je u prosincu usporila i da to pokazuje da njihovi antiinflacijski paketi imaju učinka. "Proizvodi i dalje ostaju zamrznuti, vidjet ćemo do kad", poručio je znakovito.

Naime, iako se guramo u razvijenu Europu, činjenica je da Hrvati još uvijek troše 40 posto svog dohotka na hranu, što karakterizira siromašne zemlje. Pritom je, ukupno gledajući, Hrvatska imali i najveću inflaciju vezanu uz cijene hrane. U Hrvatskoj je lani iznosila 5,4 posto, a u cijeloj eurozoni prosječnih 2,9 posto. Višu stopu inflacije cijena hrane od Hrvatske imale su samo Slovačka, 6,6 i Austrija, 5,7 posto, procjena je Eurostata, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP).

U međuvremenu, kako je to definirao ekonomist Gernot Wagner, moramo postati svjesni da je "klimatska inflacija" stvarna. "Ekstremni vremenski uvjeti utječu na hranu, prije godinu dana to je bio avokado, sada je to šećer. Klimatska inflacija postaje sve gora", kako je rekao.