Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama je dovršen. U ponedjeljak poslijepodne je predstavljen Predsjedništvu HDZ-a, u utorak će se prezentirati koalicijskim partnerima, a u četvrtak bi putem savjetovanja sa zainteresiranom javnošću trebao biti prezentiran i široj javnosti.
Prema neslužbenim informacijama iz HDZ-a, zakon je prezentirao ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica koji se video linkom javio iz Šibenika gdje je s Amerikancima organizirao konferenciju o kibernetičkom kriminalu.
Sadržaj je, doznajemo, uglavnom onakav kako smo već javljali. Zadržao se koncept sa deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, ali su se neke granice korigirale.
U četvrtoj izbornoj jedinici (obuhvaća Osječko-baranjsku županiju) koja je doživjela veliku depopulaciju morale su se proširiti granice, a one su protegnute na Koprivničko-križevačku županiju.
Male korekcije doživjela je Bjelovarsko-bilogorska županija u kojoj bazu ima HDZ-ov koalicijski partner HSLS, no one nisu značajnije.
Najveća promjena se odnosi na Grad Zagreb koji više neće biti podijeljen na četiri izborne jedinice, nego na njih tri.
Dobro upućen izvor iz vrha HDZ-a otkriva kako je Zakon o izbornim jedinicama u zadnji čas doživio neke preinake koje se odnose na zagrebačke izborne jedinice. One će biti podijeljene na tri jedinice, a VII. se više neće protezati kroz zagrebačke kvartove kako smo i objavili.
Odustalo se, međutim, od ideje da se izborne jedinice započinju brojati iz glavnog grada i da se kroz njega protežu I., II. i III. izborna jedinica što je podrazumijevalo da aktualna III. izborna jedinica koja obuhvaća sjeverozapadnu Hrvatsku zamijeni naziv sa šestom koja se dijelom proteže kroz Zagreb.
Glavni grad će tako biti podijeljen na I., II. i VI izbornu jedinicu koja ga i sada dijelom obuhvaća. Gornja i Donja Dubrava te Sesvete bit će kao i do sada u II. izbornoj jedinici, dok će preostalih 14 zagrebačkih kvartova biti podijeljeno na I. i na VI. izbornu jedinicu.
Treća izborna jedinica obuhvaćat će Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku i Međimursku županiju u cijelosti, a u njoj će biti još i manji dio zagrebačke županije, i to nekoliko općina koje su teritorijalne povezane s Krapinsko-zagorskom županijom.
Sugovornik iz vrha vlasti kaže nam kako će se premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković na izborima sigurno kandidirati u I. izbornoj jedinici kao što je i na izborima 2016. i 2020. stao na čelo HDZ-ove liste I. izborne jedinice, "bez okolišanja, iako je to za HDZ zahtjevan teren".
Zanimljivo je da po mjestu stanovanja u I. izbornu jedinicu (barem prema aktualnom zakonu) spadaju i supredsjednik Možemo! i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, a u istome kvartu (što znači i istoj izbornoj jedinici) u Zagrebu stanuje i predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Ljevica se, međutim, tek treba dogovoriti hoće li izaći na izbore sa zajedničkom listom, a tek onda tko će gdje biti nositelji. Prema nekim neslužbenim informacijama iz SDP-a, očekuje se da će Grbin izaći na izbore u VIII. izbornoj jedinici, u rodnoj Istri.
Velika je novost također da se zagrebački kvartovi po novome sjedinjuju, a granice izbornih jedinica prate granice gradskih četvrti.
- Nema više podjele da je dio kvarta u jednoj izbornoj jedinici, a dio kvarta u nekoj drugoj - kaže naš sugovornik.
Izvor ih HDZ-a kaže kako će najmanje četiri petine birača ostati u istim izbornim jedinicama kao i na zadnjim parlamentarnim izborima što ide u prilog tezi kako će promjene biti daleko manje nego što je dojam u javnosti.
- Nijedna izborna jedinica nema odstupanje veće od 3% - kaže dalje naš sugovornik uz napomenu da je ranije bilo u pojedinim izbornim jedinicama odstupanja i od 10,12 pa čak i do 18%.
Jedan od velikih prigovora novom Zakonu o izbornim jedinicama koji priprema HDZ odnosi se na daljnje cijepanje granica županija na što je upozorio i Ustavni sud u svojoj odluci kojom je od 1. listopada ukinuo aktualni zakon jer su prevelika odstupanja u broj birača između pojedinih izbornih jedinica što dovodi do nejednakosti u vrijednosti glasa birača.
U HDZ-u ističu kako je po novome prijedlogu 14 županija obuhvaćeno u cijelosti u izbornim jedinicama.
Braneći prijedlog koji će koncem tjedna biti prezentiran široj javnosti naš sugovornik ističe da su alternativa ovome bili lošiji modeli.
Tako navodi model s različitim brojem zastupnika po izbornim jedinicama što bi pojedine krajeve dovelo u nepravedan položaj (primjerice da Zagreb bira u nekoj jedinici 20 zastupnika, a istok Hrvatske 12).
Spomenuo je i prijedlog da se Hrvatska podijeli na Zagreb i 5 regija čime bi, pojašnjava, stavili u prednost Zagreb nad ostatkom Hrvatske. Taj je model također bio prezentiran u HDZ-u, ali je odbačen jer je procijenjeno da bi stvorili 5 regija u Hrvatskoj što bi fragmentiralo saborsku scenu i osnažilo regionalne i neovisne pokrete na lokalnoj razini.