Ovo je scenarij spasa u slučaju prekida ruskog plina: Hrvatska ide u plinski pakt s četiri zemlje

Izbije li kriza zbog prekida opskrbe plinom iz Rusije i proglasi se EU uzbuna, računa se na međusobnu solidarnost članica u opskrbi koja se temelji, među ostalim, i na bilateralnim sporazumima, a Hrvatska se trenutno bavi pripremom takvog sporazuma sa Slovenijom. Kako saznajemo, razgovarat će se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumijeva tehničke, pravne i financijske aranžmane.

U pitanju je mehanizam predviđen europskom uredbom o sigurnosti opskrbe iz 2017. godine, ali do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti. Prvi u prosincu 2020. godine između Njemačka i Danska, potom krajem 2021. godine između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine - između Estonije i Latvije, Litve i Latvije, Italije i Slovenije te Finske i Estonije.

Europska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu izravno biti primjenjivi i ako nema bilateralnih sporazuma.

Ciljevi redukcija

Cilj je, kako se navodi, da si zemlje međusobno pomažu kako bi se osiguralo da njihovi tzv. zaštićeni potrošači (kao što su kućanstva i bolnice) budu opskrbljeni plinom i u najvećoj krizi.

Kako je na ovotjednom izvanrednom europskom sastanku o energetici rekao slovenski ministar, Ljubljana svakako želi da se sporazum s Hrvatskom zaključi prije kraja ljeta, a prijedlog su uputili i Austriji.

Prema najnovijem EU dogovoru o smanjenju potrošnje plina do proljeća 2023. godine od 15 posto (štednja je u ovoj fazi dobrovoljna, ali u slučaju EU uzbune postaje obavezna), članice trebaju do kraja ljeta ažurirati i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u opskrbi plinom i pokazati kako namjeravaju ispuniti ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavati Europsku komisiju.

Od članica koje traže solidarnu isporuku plina tražit će se pak da pokažu koje su mjere poduzele za smanjenje potražnje na domaćem terenu.

Hrvatska ima Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom iz 2014. godine, a uskoro se očekuju podaci o stanju i procjenama rizika opskrbe od ključnih igrača u energetskom sektoru kako bi on bio ažuriran, kao i elementi iz sporazuma sa Slovenijom.

Materijalna šteta

Taj plan, naime, sadrži mjere za uklanjanje, odnosno, ublažavanje utjecaja poremećaja u opskrbi plinom razrađene u 11 stupnjeva, a prema njemu su zaštićeni kupci u Hrvatskoj: kućanstva, bolnice, škole, ustanove socijalne skrbi, studentski domovi, hoteli i drugi objekti koji se koriste za noćenje, kupci koji kupuju plin radi proizvodnje toplinske energije za grijanje prostora zaštićenih kupaca, operator sustava koji kupuje plin za vlastitu potrošnju, odnosno za pogon plinskog sustava, kupci od posebnog značaja (pružaju usluge kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana, gospodarskih i drugih subjekata, primjerice pekare, javne kuhinje, krematorij).

Tu su i kupci s posebno osjetljivim tehnološkim i/ili proizvodnim procesom, što znači da im obustava isporuke prirodnog plina bez provođenja nekih sigurnosnih procedura može izazvati materijalnu štetu na postrojenju.

Najmanji rizici

Vlada je i u netom donijetim Smjernicama za uštedu energije navela što se sve očekuje u narednom razdoblju od energetskog sektora i poduzetništva, odnosno industrije.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca su nam pak rekli kako podržavaju štednju, ocjenjuju da je dio predviđenih mjera provediv i ostvariv u kratkom roku, ali da je jedan dio preporuka za poduzetnike ostvariv tek u srednjem ili dugom roku (energetska učinkovitost), dok dio preporuka "otvara dodatna pitanja koja nisu objašnjena u samom dokumentu koji je Vlada usvojila te stvara neizvjesnost za poslovanje u nadolazećem razdoblju".

HUP napominje da treba pronaći način kako bi se rizici za gospodarstvo sveli na najmanju moguću mjeru. "Jer, u slučaju smanjenog obujma, ili čak potpunog gašenja proizvodnje kao što se spominje u jednom dijelu Smjernica, može se očekivati i povećanje nezaposlenosti, što onda dovodi i do smanjene potrošnje i značajnog udara za cjelokupnu ekonomsku aktivnost i životni standard", kažu poslodavci.