Ovo su bolesti zbog kojih Hrvati najčešće idu na bolovanje, prednjače jedan grad i županija

Nakon rekordne 2022. godine u kojoj su zaposlenici u Hrvatskoj bili čak 21,6 milijuna dana na bolovanju, u prošloj godini došlo je do pada stope bolovanja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ukupna stopa bolovanja u 2023. iznosila je 3,68, a zaposlenici su bili privremeno nesposobni za rad ukupno 19,81 milijun dana. Drugim riječima, svaki radnik u Hrvatskoj u prošloj je godini prosječno bio oko 11 dana na bolovanju.

- To je značajan pad u odnosu na 2022. kada je ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad iznosila 4,12. Najvišu stopu imali su Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija (4,11), potom Grad Zagreb i Zagrebačka županija (4,09), Split i Splitsko-dalmatinska (3,92) Gospić i Ličko-senjska županija (3,86) te Krapina i Krapinsko-zagorska (3,81), rekli su RTL-u iz HZZO-a.

Dodaju kako je tijekom 2023. godine svakog dana prosječno na bolovanju bilo 63.499 osoba, od toga na teret sredstava HZZO-a 31.352 osobe, a na teret poslodavca 32.147 osoba.

Najčešći razlozi privremene nesposobnosti za rad bile su bolesti mišićno-koštanog sustava (od kojih su bile najčešće bolesti intervertebralnih diskova i dorzopatije), zatim stanja u trudnoći, porođaju i babinjama; prijelomi i ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka; akutne infekcije gornjega dišnog sustava te neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.

Usporedbe radi, broj dana koje su radnici u Hrvatskoj lani proveli na bolovanju manji je i u odnosu na 2021. godinu kada su privremeno bili nesposobni za rad ukupno 20.2 milijuna dana.