Ovo su Dobronićeve preporuke sudovima vezano uz međudržavna posvojenja djece

Kao što je to prošli tjedan i najavio, Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, donio je na temelju zakona o sudovima i na temelju sudskog poslovnika preporuku sudovima u postupanju priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece. Preporuka se odnosi na situacije u kojima ne dolazi do primjene Konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem, a odnosi se na općinske sudove koji odlučuju u takvom postupku priznanja sudske odluke.

Prva preporuka je da se provede postupak provjere autentičnosti primljenih dokumenata strane sudske odluke i potvrde o pravomoćnosti putem Ministarstva pravosuđa i uprave. Prilikom primitka prijedloga za priznanje strane sudske odluke, preporučuje se da se primjerak tog prijedloga pošalje Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi, u ovom slučaju Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, te da se Ministarstvu ostavi rok od 30 dana zbog neophodne provjere jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u Hrvatskoj.

Dobroniću je povod za ovu preporuku slučaj hrvatskih državljana koji su "zaglavili" u Zambiji zajedno s djecom posvojenom u DNR Kongu, nakon čega je uočeno da postoji pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva. Naime, kad je riječ o promjeni spomenute Haške konvencije o međudržavnom posvojenju, u tom slučaju sudovi bilo koje zemlje (države posvojitelja i države djeteta) uopće ne sudjeluju u tom postupku jer u tom slučaju postupak međudržavnog posvojenja odvija se putem suradnje središnjih tijela.

Sad se ukazala potreba da se putem međunarodne pravne pomoći provjeri vjerodostojnost podnijetih isprava, tim više jer se u većini slučajeva posvojenja radi o zemljama izvan Europe s kojma Hrvatska nema intenzivnu pravnu komunikaciju. Nadalje, u sve je, prema Dobronićevoj preporuci sudovima, potrebno uključiti Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi kako bi se moglo provjeriti jesu li potencijalni posvojitelji upisani u registar posvojitelja.

Ovim bi se kaže, onemogućila ili smanjila mogućnost da se u odluci o priznanju inozemne sudske odluke o posvojenju djeteta druge države pojave osobe koje nisu upisane u registar posvojitelja. Po pravomoćnosti sudske odluke suda o priznanju strane sudske odluke, potrebno ju je dostaviti na znanje nadležnom ministarstvu i nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, radi vođenja evidencija o priznatim stranim sudskim odlukama o posvojenju i radi osgiuravanja potrebne savjetodavne pomoći i potpore obitelji. Međutim, kako piše u zadnjoj rečenici Dobronićeve preporuke, ona nije obvezujuća i donosi se isključivo s ciljem poboljšanja prakse u području međudržavnog posvojenja.