Ovo su zahtjevi ugostitelja, a ekonomisti se slažu: ‘To ne bi trebao biti preveliki zalogaj‘

Ugostitelji su poručili Vladi da u sadašnjoj situaciji, s novim protupandemijskim mjerama, oni od države traže kompenzacijske mjere kako bi sačuvali poslovanje i spriječiti val otpuštanja, a postojeće potpore ocjenjuju neadekvatnima.

Za izbjegavanje crnog scenarija, u kojem je ugroženo više od 100 tisuća radnih mjesta, ponudili su dva modela o kojima će razgovarati s Vladom.

Prvi model obeštećenja temelji se na sljedećim mjerama: smanjenju PDV-a na pet posto na razdoblje od tri godine te dugoročno na 13 posto za sve ugostitelje, nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta do travnja iduće godine (4000 kuna uz otpis pripadajućih poreza i doprinosa), obeštećenje od deset eura po četvornome metru prostora za trošak najma te covid-krediti uz državne potpore kako bi se osigurala likvidnost (HAMAG-BICRO krediti za likvidnost na tri godine uz dodatne - ciljane garancije i moratorij kreditnih obveza za poduzetnike u lockdownu).

Zajednička konferencija

Drugi model temelji se na tome da se osiguraju prihodi poduzetnicima (dakle, ne samo za radnike i njihove plaće) u iznosu od 50 posto onoga što je bilo realizirano u istom razdoblju prošle godine, kao direktna dotacija iz koje se isplaćuju i radnici, uz oprost doprinosa. Također, ugostitelji traže oslobađanje od svih fiksnih obveza tijekom lockdowna na svim razinama vlasti (u što ulaze najamnine, komunalne naknade, komunalne usluge - odvoz smeća, vodne naknade, spomenička renta).

U ovom modelu se također predviđa smanjenje PDV-a "kao trajna tema u kontekstu mogućnosti otvaranja prostora za nove rezerve kada se poslovanje ponovno pokrene i s ciljem konkurentnosti", što podrazumijeva usklađivanje stope sa zemljama EU koje su zbog covid-krize kao jednu od mjera uvele i smanjenje PDV-a. Na kraju, očekuju oslobađanje od parafiskalnih nameta.

Ugostitelji su sa svojim zahtjevima istupili na zajedničkoj konferenciji za novinare, okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Udruzi Glas poduzetnika, Nacionalnoj udruzi ugostitelja, Udruženju ugostitelja Zagreba pri Hrvatskoj obrtničkoj komori te Udruženju ugostiteljskih djelatnosti HGK. Modele su, kažu, razradili prema uzoru na ostale zemlje članice EU.

Postojeći proračun

Što kažu ekonomisti, što bi Vlada trebala hitno poduzeti, odnosno treba li uvesti kompenzacijske mjere tvrtkama ili je li to prevelik zalogaj? Ukratko, odgovor je: Vlada nema izbora, mora pomoći onima koji ne smiju raditi.

Velimir Šonje kaže kako to nije prevelik zalogaj. "Za to se sredstva moraju naći prema sada važećem modelu koji treba proširiti na sve ugrožene radnike i poduzetnike. Hrvatska ima pristup još dijelu sredstava iz programa SURE, a ako nema druge, onda se treba preraspodijeliti postojeći proračun, ako treba i iz masa plaća državnih službenika za potpore prisilno zatvorenom dijelu privatnog sektora", decidiran je.

Prioriteti potrošnje

"S obzirom na to da je zbog epidemioloških razloga, radi zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze, nužno ići u radikalno zatvaranje ili ograničavanje rada u kontaktnim zonama, mjestima gdje se ljudi sreću, država iz proračuna mora poduzetnicima koji su pogođeni dati potpore za pokriće fiksnih troškova, kompenzirati gubitke", naglašava i Damir Novotny. Potpore za održavanje radnih mjesta, za isplatu plaća, smatra nedovoljnima.

"Nisu ugrožena samo radna mjesta, nego i poduzeća, posebno mikropoduzeća do deset zaposlenih kojih je velik broj", naglašava. Ukazuje pritom na primjere Njemačke i Austrije. Također, nužno je osigurati i povoljno, jednostavno kreditiranje kako bi se hitno osigurala likvidnost. Što se tiče javnih financija, odnosno izvora iz kojih bi se plaćale kompenzacijske mjere, smatra da "Vlada može i mora izdržati nove troškove, treba se samo malo potruditi". Vladajući trebaju provesti nužne uštede i odrediti prioritete potrošnje, a ako treba, ići i u dodatno zaduživanje te koristiti europske izvore.

Prema njegovu mišljenju, učinak novih epidemioloških mjera mogao bi biti, što se tiče pada prihoda od PDV-a, ugrubo od tri do pet milijardi kuna, što ne ocjenjuje dramatičnim za državu, ali da za poduzetnike.

Mladen Vedriš naglašava kako Vlada kasni s djelovanjem i na zdravstvenom i na ekonomskom planu. Smatra da je u međuvremenu niz europskih država donio dobra presedanska rješenja koja treba proučiti i izvući svoj set mjera u dijalogu s poslodavačkim udrugama iz raznih sektora. "Ako je ikada bilo vrijeme za državu da odigra intervencijsku ulogu u ekonomiji, onda je to sada. Bolje je kompenzirati troškove poduzetnicima i zadržati tvrtke na životu, nego imati nezaposlene ljude na burzi i uništene tvrtke", naglašava.

Primjere koje treba gledati vidi u Njemačkoj i Francuskoj, ali i u zemljama koje su nam sličnije po strukturi gospodarstva, zbog pretežnog udjela usluga, kao što su Španjolska, Italija, Portugal i Grčka. "Želja da imamo proračunski deficit od tri posto BDP-a, kao jedan od uvjeta za uvođenje eura, ne može određivati sudbinu ekonomije", naglašava Vedriš. Vlada treba ići dalje od potpore za plaće, osigurati iznos potreban za intervenciju i dati potporu tvrtkama u odnosu na specifične potrebe njihovih sektora, osigurati obrtni kapital, a onda iz europskog programa SURE pokriti nastali trošak u mjeri u kojoj to bude moguće.