Prvi rezultati

Ovo su županije s najviše cijepljene djece, jedan grad i dalje brine stručnjake

Uvijek će biti roditelja koji ne žele cijepiti djecu, a to je poražavajuća činjenica u 21. stoljeću, kaže dr. med. Neda Ferenčić Vrban

Prema zadnjim istaživanjima, svaki drugi roditelj ne zna što je HPV infekcija

 Zeljko Puhovski/Cropix

Stručnjakinje iz područja javnog zdravstva prvi su puta predstavile rezultate procijepljenosti učenika petih razreda osnovnih škola protiv HPV-a, a koje je uvedeno prošle školske godine. U godinu dana u Hrvatskoj je cijepljeno oko 7000 ‘petaša‘, a barem jednu dozu cjepiva u prošloj je školskoj godini primilo ukupno 55 posto djevojčica i 39 posto dječaka, što uključuje učenike viših razreda osnovne škole. Riječ je o porastu od četiri posto kod djevojčica i šest posto kod dječaka.

Prema riječima zamjenice ravnatelja HZJZ-a, Ivane Pavić Šimetin, najbolji rezultati procijepljenosti ostvareni su u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je cjepivo primilo 76 posto učenica, a više od 70 posto procijepljenosti imaju i Osječko-baranjska te Varaždinska županija.

Neodlučni roditelji

– Između 60 i 70 posto djece cijepljeno je u Virovitičko-podravskoj županiji, Požeško-slavonskoj, Koprivničko-križevačkoj te Zagrebačkoj županiji. To su županije koje su najviše cijepile, pri čemu je dulji niz godina apsolutno vodeća Krapinsko-zagorska županija, istaknula je Šimetin.

Regija čija je uobičajena procijepljenost oko 30 posto sada je pokazala napredak – riječ je o Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj je protiv HPV-a, uzročnika šest vrsta raka, cijepljeno 40 posto djevojaka.

– Za nas je tu riječ o značajnom pomaku i ta županija može biti uzor ostalim dalmatinskim županijama, rekla je Šimetin, uz navod kako je najslabiji odaziv, ispod 30 posto, u Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Grad Zagreb koji je prvi uveo besplatno cijepljenje protiv HPV-a 2007. po mišljenju stručnjakinja i dalje nema dovoljno dobre rezultate.

- Unatoč edukacijama i dugogodišnjim naporima, još uvijek ima prostora za napredak kako bi procijepljenost bila bolja u najvećem gradu Hrvatske. Ona se kreće oko 50 posto i mislimo da možemo doći barem do 70 posto. Već gotovo 20 godina pričamo o tome cijepiti ili ne cijepiti, no to više ne bi trebala biti dilema. Cjepivo bi trebalo biti obavezno, poručila je Mirela Šentija Knežević, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka, specijalistica školske medicine Neda Ferenčić Vrban, navela je kako je suradnja s roditeljima djece dobra, pri čemu naročite pomake vidi u praksi kada djeca prenose roditeljima poruku o potrebi zaštite i na taj način ‘dobiju‘ one neodlučne.

– Međutim, imamo i dalje onih neodlučnih i nakon provedenih edukacija o važnosti cijepljenja, što nam pokazuje da su neodlučni roditelji još jedna karika u lancu koja nedostaje. Na žalost, uvijek će biti roditelja koji ne žele cijepiti djecu ne samo protiv HPV-a, nego protiv ičega, a to je poražavajuća činjenica u 21. stoljeću. Bitno je da roditelji budu što bolje educirani, jer jedino tako možemo zaštititi djecu. Doista ne znam tko ne bi cijepio svoje dijete protiv raka, naglasila je Ferenčić Vrban.

Švedski pomaci

Kako je navela Ivana Pavić Šimetin, i u novoj školskoj godini je cjepiva dovoljno i uvijek ga je moguće dodatno naručiti. Provodi se među učenicima osmih razreda, a ranije cijepljenje (od petog) omogućeno je kako bi roditelji imali više puta priliku primiti tu informaciju.

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2019. pokazalo je da svaki drugi roditelj ne zna što je HPV infekcija, kao i da je svako deveto dijete procijepljeno. Istraživanja provedena u Švedskoj na milijun žena cijepljenih do 17. godine života pokazalo je pad učestalosti pojave raka od 88 posto, dok se u Velikoj Britaniji pokazalo kako je kod žena cijepljenih u ranijoj dobi (11 i 12 godina) gotovo iskorijenjen rak vrata maternice. Samo u prošloj školsko godini provedeno je 419 radionica, od toga njih čak 97 u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Nacionalna koordinatorica projekta "Budi mRAK roditelj" iz Udruge studenata medicine CromSIC, Petra Vita Kasović, smatra kako je upravo edukacija pridonijela porastu procijepljenosti. Radionice u školama izvode studenti medicine, uz praksu provođenja kviza prije i nakon edukacije. U prvom kvizu prosječan postotak točnih odgovora je 50-ak posto, a nakon radionice 70-ak. Riješenost nekih pitanja raste s 12 na čak 80 posto, navela je Kasović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 17:35