Pacijente će zbrinjavati tri hitna medicinska tima više nego lani

Tijekom prošlogodišnje turističke sezone samo dodatni timovi Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu na prometnicama su zbrinuli ukupno 1134 hitna pacijenata. U istom razdoblju iz tri helikopterske baze zbrinuta su ukupno 323 hitna pacijenata, a intervencijama pomorskim prijevozom zbrinut je 2781 hitni pacijent.

Turistička sezona počinje, a ako bude uspješna kao i lanjska, možemo očekivati više od 15 i pol milijuna gostiju. Iako nitko na ljetovanje ne odlazi s mišlju da će trebati medicinsku pomoć, to se događa. Bilo da se radi o prometnim nesrećama, težim povredama ili benignim situacijama poput uboda na ježa ili pretjeranog izlaganja suncu, te trovanja alkoholom, liječnička pomoć je nužna.

Najveći rizik

Iz županijskih Domova zdravlja napominju kako se broj obiteljskih liječnika ne povećava u sezoni te da ih isti broj radi neovisno imaju li primjerice zimi 150 stanovnika ili 15 tisuća ljeti.

Tijekom ljeta otvaraju se i turističke ambulante, ali njih malo tko koristi jer se u njima svi pregledi naplaćuju, za razliku od pregleda kod obiteljskih liječnika ili hitne pomoći.

Provjerili smo kako se za sezonu pripremila Hitna pomoć te koliko liječnika ima na otocima koji zbog udaljenosti od kopna predstavljaju najveći rizik za hitne pacijente.

Obalna straža

Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Hrvatski zavod za zdravstveno osigurali su, uz redovite timove HMS-a, 20 dodatnih prometnih timova HMS-a - što je ukupno tri tima više u odnosu na 2016. godinu.

- U cilju veće dostupnost hitne medicinske skrbi pacijentima na otocima, ali i pacijentima u ostalim udaljenim i prometno loše povezanim područjima, između Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane na snazi je dugogodišnji Sporazum o suradnji u provedbi hitnog zračnog medicinskog prijevoza - kažu u HMS-u i dodaju kako je helikopterski prijevoz s medicinskim timovima za zbrinjavanje i prijevoz životno ugroženih ozlijeđenih ili oboljelih pacijenta tijekom cijele godine, s bazama u Divuljama, odnosno na otoku Krku.

Također, još prošlog ljeta napravljen je iskorak te je suradnjom Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova i Dubrovačko-neretvanske županije uspostavljena još jedna helikopterska baza u Dubrovniku. Za let se koristi helikopter Ministarstva unutarnjih poslova, dok medicinski tim osigurava Ministarstvo zdravstva djelatnicima iz županijskih zavoda za hitnu medicinu.

- Ove godine helikopterska hitna medicinska služba u Dubrovniku ponovo će, kao nadopuna zemaljskom HMS-u, biti aktivna od 12. lipnja do 1. listopada 2017. - pojašnjavaju iz HMS-a.

Osim helikopterskog hitnog medicinskog prijevoza, hitne pacijente, navode, koji se nalaze na otocima i cestovno nedostupnim priobalnim mjestima zbrinjava se i pomorskim putem, za čiju potrebu se koriste plovila Obalne straže, lučkih kapetanija, ali i redovnih trajektnih linija. Dragomir Petric, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, kaže kako u normalnim uvjetima imaju doktora koliko je mrežom predviđeno.

- Primjerice na otocima Drvenik Veliki i Mali imamo 99 stanovnika i tamo dolazi liječnik svaki dan. No u trenutku kada se na otocima nađe veći broj ljudi, dolazi problema. Zapravo su najmanje problematični kronični bolesnici jer oni dolaze pripremljeni i sa svim potrebnim lijekovima - napominje Petric.

Problem, međutim, stvaraju oni koji se primjerice napiju večer prije, pa padnu, rasijeku nogu ili tome slično. Onda se stvara gužva u ambulantama, jer realno ti ljudi nisu za pozivanje hitne pomoći, a lokalno stanovništvo ispašta.

- Ako za primjer uzmemo Makarsku koja ima 25 tisuća stanovnika, a ljeti više od sto tisuća, logično je da to isti broj liječnika ne može opslužiti - kaže Petric.

Ambulante

Njegov kolega, ravnatelj iz Dubrovačko-neretvanske županije Branko Bazdan također kaže da u turističke ambulante malo tko želi ići zbog naplate. No, za sada nemaju problem za liječnicima u turističkim ambulantama jer preko ljeta uvijek se nađu ljudi koji su voljni spojiti ugodno s korisnim i raditi na Mljetu i u Stonu.

- Kod liječnika obiteljske medicine po međunarodnim ugovorima imaju svi pravo doći kada su ugroženi, ali to ne bi trebalo biti baš ubod ježa ili malo sam se previše sunčao - kaže Bazdan i napominje kako su imali sporadičnih problema u turističkim oko naplate. Zadarskoj županiji najveći problem predstavlja Vir koji tijekom godine ima 1500 stanovnika, a ljeti i po 70 tisuća, a sve na jednog liječnika.

- Hitna nam pomogne pa nekako to riješimo. Inače mi u županiji imamo uglavnom male otoke koji imaju malo lokalnog stanovništva. Dobro smo popunjeni i imamo dobru mrežu. Kako preko zime liječnici imaju malo pacijenata, tijekom sezone mogu opskrbljivati broj turista - kaže ravnateljica Renata Bek.