PAKET MIROVINSKIH ZAKONA POSLAN U SABOR 'Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada, za one koji to žele i nakon 65.'

ZAGREB - Vlada je u četvrtak uputila u Sabor izmjene Zakona o radu i pet pripadajućih zakona koji definiraju dob u kojoj je moguće zadržati se u svijetu rada, te izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća​ granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje.

Vraćanje granice​ za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina života bio je jedan od zahtjeva referendumske inicijative "67 je previše" koja je za to prikupila više od 700 tisuća potpisa, a Vlada je ovim izmjenama, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u cijelosti preuzela njihove prijedloge uvažavajući činjenicu da je neosporno prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa.

"Unatoč tome što ćemo, poštujući volju više o 700 tisuća građana, prihvatiti prijedloge izražene kroz inicijativu, za vraćanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na 65 godina i prijevremene starosne mirovine na 60 godina života, Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine. Naravno, za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65 godine života, tj. do 68. godine života te se, uz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, predlaže i izmjena radnopravnih propisa u tom smislu", rekao je.

Na taj se način, istaknuo je Aladrović, ublažavaju negativne posljedice i uspostavlja svojevrsna ravnoteža između zahtjeva građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustav, kao i dugoročne adekvatnosti mirovina.

"Tim pristup pružamo priliku svima koji žele raditi da ostanu duže na tržištu rada, što će povoljno utjecati na zaposlenost, prihode i rashode proračuna, kao i na visinu budućih mirovna", istaknuo je ministar obrazlažući prijedloge izmjena sedam zakona.

Izmjene zakona

Izmjenama Zakona o radu povećava se propisana dobna granica za prestanak ugovora o radu sa 65 na 68 godina života, a izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predviđeno je da pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto važećih navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik bi ostvarivao kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a sada je to sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža.

Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivao bi sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Izmjenama se propisuje i polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine (penalizacija) od 0,2 posto umjesto od 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu.

Produljuje se i prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene - umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine.

Izmjenama Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) temeljem izmjena Zakona o radu predlaže se povećanje dobne granicu za prestanak ugovora o radu (službe) po sili zakona s 65 godina života (i 15 godina mirovinskog staža) na 68 godina života, a tko želi moći će otići u mirovinu prije navršenih 68 godina života, uz sporazumni prestanak rada (službe) ili otkaz.