Pametnija su, ali bez snage: Djeca su danas 30% slabija od vršnjaka prije 20 godina!

ZAGREB - Moderan, uglavnom sjedalački način života kakvim danas živimo proizvodi generaciju djece slabih mišića, pokazalo je istraživanje dr. Gavina Sandercocka sa Sveučilišta u Essexu.

Uspoređujući snagu 10-godišnjaka rođenih 1998. u odnosu na generaciju otprije deset godina, Sandercock je došao do zaključka da djeca iz godine u godinu bivaju sve slabija, imaju manju mišićnu masu i teže obavljaju fizičke poslove.

Usporedba snage

U znanstvenom radu objavljenom u Acta Paediatrica, časopisu specijaliziranom za zdravlje djece, Sandercock je - uspoređujući snagu 315 desetogodišnjaka rođenih 1998. sa snagom 309 djece rođene deset godina prije - ustvrdio kako današnja online generacija 10-godišnjaka može napraviti 27,1 posto manje čučnjeva nego što su ih mogli učiniti njihovi vršnjaci prije deset godina - dakle, oni rođeni 1988. godine. Snaga ruku opala im je za 26, a jačina stiska za 7 posto.

U generaciji 10-godišnjaka rođenih 1988. godine jedno od 20-ero djece nije imalo snage visjeti sa švedskih ljestava. U generaciji rođenoj 1998. broj se takve djece - udvostručio!

- Šokira činjenica da se 10 posto djece ne može popeti na švedske ljestve, dok njih 10 posto tu vježbu ne želi ni probati. To samo pokazuje da se oni nikada ranije nisu penjali - rekao je Sandercock.

Hrvatske stručnjake za zdravlje djece rezultati do kojih je došao nimalo ne iznenađuju. Ista je situacija, tvrde, i u nas. Djeca provode sve manje vremena penjući se po drveću ili s loptom na ulici, a sve više kod kuće za računalom.

Bez blagoslova vlasti

- Istraživanja koja su na istu temu provedena u nas pokazuju da su, bez obzira na dobar genetski materijal, funkcionalne i motoričke sposobnosti djece u Hrvatskoj u opadanju. Razloga je mnogo, no najvažniji je svakako smanjena tjelesna aktivnost - upozorava prof. dr. Vladimir Findak sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta.

Findak je prije nekoliko godina sa skupinom suradnika izradio prijedlog povećanja broja sati tjelesne kulture u školama. Prijedlog, međutim, nije dobio blagoslov prosvjetnih vlasti, pa hrvatski učenici i dalje imaju samo dva sata tjelesne kulture tjedno, što je jedna od najnižih satnica u Europi.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA