Pandemija je posljedice ostavila i na medicinskoj oplodnji: Udio djece začete u Hrvatskoj pao za 14 posto

Ovih je dana splitski gradski vijećnik Davor Matijević predložio, a Grad prihvatio, da se u proračunu 600.000 kuna namijeni sufinanciranju medicinski pomognute oplodnje (MPO) ženama Splita u dobi od 42 do 44 godine koje, sukladno zakonu, više nemaju pravo na liječenje na teret HZZO-a.

Slično već radi Osijek, kao i Općina Gradac. Upravo bi lokalna samouprava mogla tako dodatno povećati broj djece na svom području.

Naime, medicina je omogućila da se dio neplodnih parova može nadati potomcima zahvaljujući medicinski pomognutoj oplodnji. Svjetski podaci govore da je svaki šesti par neplodan, a da 50 posto njih zatraži medicinsku pomoć pa dio uspije postati sretnim roditeljima. U Hrvatskoj se na godišnjoj razini rodi oko 1800 djece zahvaljujući MPO-u, što čini 5 posto ukupno rođene djece u jednoj godini. U 2020. je u Hrvatskoj, nažalost, bilo 13,6 posto ili 243 manje djece rođene uz pomoć MPO-a nego 2019., kad su rođene 1783 bebe, pokazuje upravo objavljeno Izvješće za 2020. godinu. Razlog je, dakako, pandemija covida zbog koje je dostupnost ukupne, a onda i ove specifične medicinske pomoći bila smanjena.

Bilo je ukupno 6568 postupaka ili gotovo 1500 manje nego 2019. pa je, logično, i rođene djece bilo manje. - U udruzi Roda smo i tijekom pandemije ukazivali na činjenicu da će zabrana rada i zatvaranja svih centara za MPO imati dalekosežne i nepopravljive posljedice. Skoro 250 djece manje rođeno u odnosu na 2019. ne čini se možda puno u odnosu na broj sveukupno rođene djece u Hrvatskoj, ali je izrazito veliki broj za populaciju kojoj je potrebna medicinska pomoć kako bi ostvarila roditeljstvo", kaže Klaudija Kordić iz udruge RODA.

Opravdane kritike

No, situacija je zadnjih mjeseci, s padom broja zaraženih i otvaranjem bolnica, sve bolja pa se očekuje da će broj djece rođene uz pomoć MPO-a u ovoj godini biti veći. Unatoč nerijetkim opravdanim kritikama zdravstvenog sustava, s MPO-om situacija nije loša. Naime, prema lanjskom Europskom atlasu liječenja neplodnosti koji izdaju Fertility Europe i Forum europskog parlamenta za seksualna i reproduktivna prava, a u kojem se analizirala kvaliteta zakonske regulative, dostupnost i financiranje i ulaganje države u MPO, Hrvatska je ocijenjena vrlo dobrom ocjenom jer je postigla 76 posto traženih kriterija.

"Samo su četiri zemlje postigle 81 posto traženih kriterija, odnosno ocijenjene su kao ‘izvrsne‘ (Belgija, Izrael, Nizozemska i Francuska), a Hrvatska je ocijenjena ‘vrlo dobrim‘, s najvišim postotkom traženih bodova (76 posto) među zemljama u istoj razini ocjene, dakle peta je na ljestvici najbolje ocijenjenih zemalja. Na dnu ljestvice je 11 zemalja koje su ocijenjene kao ‘loše ili iznimno loše‘, među njima su Češka, Švicarska, Turska, Irska i Poljska", kaže dr. Dinka Pavičić, voditeljica Odjela za medicinski pomognutu oplodnju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.

Kordnić ističe kako se Hrvatska čini kao relativno liberalna zemlja, no to je, tvrdi, nažalost često samo teoretsko pravo. - Dok god se ne omogući pristup postupcima MPO-a za sve žene pa tako i za žene bez partnera kao i žene u istospolnoj vezi, do tada se i neće rađati znatno veći broj djece iz ovakvih postupaka", zaključuje.

Dr. Pavičić ističe da se smatra da se s 1500 ciklusa na milijun stanovnika pokrivaju potrebe neke države za liječenje neplodnosti te da je europski prosjek 1433 ciklusa. U Hrvatskoj se godišnje učini 2385 ciklusa na milijun stanovnika, što je svrstava na sedmo mjesto europske ljestvice. No, dr. Pavičić ističe kako tehnološki napredak omogućava da se dijete rodi i iz manjeg broja pokušaja odnosno manje ciklusa, što govori da je ključno ulaganje u tehnologiju.

Limitirajući faktor

Prema zadnjim podacima, djeca začeta MPO-om činila su 4,93 posto u ukupnom broju živorođene djece u Hrvatskoj, a u Danskoj je to 5,5 posto. Koliko se napreduje u tom načinu liječenja pokazuje podatak da je 2011. u Hrvatskoj rođeno uz pomoć MPO-a tek 1012 od ukupno 41.197 rođene djece (2,46 posto), a samo osam godina poslije 1783 od ukupno 36.135 djece (4,93 posto). Hrvatska dobro stoji i s dobi žena kojima liječenje plaća HZZO.

Naime, dob je limitirajući faktor u svim zemljama, a najčešće država plaća liječenje ženama do 40. godine života jer istraživanja pokazuju da uspješnost nakon te dobi znatno pada. U Hrvatskoj ta dob iznosi 42 godine. Podaci za Hrvatsku pokazuju da se bilježi 31,5 posto poroda po učinjenim transferima u dobi žena do 34 godine, za razliku od manje od 5 posto u dobi od 40 i više godina. U 16 zemalja država plaća tri ciklusa, u tri države četiri pokušaja, dok se u Hrvatskoj, Sloveniji i Belgiji plaća šest ciklusa.

- Dobri smo i s dostupnošću MPO-a. Vrijeme čekanja u državnim centrima u Italiji, Španjolskoj, Ukrajini i Portugalu je od 12 do 24 mjeseca, od 6 do 12 mjeseci je u Estoniji i Danskoj. U Hrvatskoj nema lista čekanja. Praksa je da se pacijenti, čim se postavi dijagnoza koja zahtijeva liječenje MPO postupcima, upisuju na listu planiranja postupaka. U iduća 2-3 mjeseca radi se obrada potrebna za postupak - kaže dr. Pavičić.