ZAGREB - Rektor Papinskoga teutonskog zavoda i naslovni biskup ajelski Alois Hudal koji je 1917. tvrdio da je “lojalnost zastavi lojalnost Bogu” a kasnije je postao korifej kršćanskog nacizma, bosanski Hrvat don Krunoslav Draganović koji je doktorirao na masovnom prijelazu katolika na pravoslavlje pod Turcima i SS Standartenführer Walter Rauff glavni su likovi bijega osoba optuženih za ratne zločine u istočnim državama ili za udio u fašističkim odnosno kvislinškim vlastima ili formacijama kroz crkvene ustanove na tlu Italije tj. kroz “Klosterweg” odnosno “put samostanâ” tvrde Pino Adriano i Giorgio Cingolani u knjizi koju su stoga i naslovili “Put samostana”, objavljenoj ovih dana u Italiji.
Jugoslavenski centar
U Italiji je potkraj 1946. bilo, pišu, među 27.000 ljudi izbjeglih iz Jugoslavije oko 12.000 Hrvata, u ponekim logorima miješanih sa Srbima pa i Židovima, podijeljenih po političkim pripadnostima i simpatijama, ali ujedinjenih u želji da se odsele i započnu novi život.
Tu su bili i slovenski prvaci poput Mihe Kreka, Koroščeva nasljednika na čelu Slovenske pučke stranke, te srpski vođe različitih orijentacija poput Živka Topalovića, Adama Pribićevića, “vojvode” Dobrosava Jevđevića, a jedno vrijeme i Aleksandrova ljubimca generala Pere Živkovića.
Krek, Topalović i Mihailović su 1945. tvrdili da je u Italiji oko 60.000 izbjeglica iz Jugoslavije, zahtijevajući organiziranje Jugoslavenskog centra - što većini izbjeglih nije bilo ni na kraj pameti.
Sredinom 1946. savezničke vlasti su odlučile unijeti reda, smjestivši u Fermo ustaše, haesesovce i funkcionare “NDH”, a u Trani i Eboli četnike srpske i crnogorske, nedićevce itd.
Među Hrvatima bilo je, pišu, i kamufliranih ratnih zločinaca, pa su u Fermu bili i bojnik Ljubo Miloš (zapovjednik Jasenovca) i logornik Roko Faget.
Prenose i kuriozne podatke: da je ustaški zbor iz Ferma održao koncert u Palači Propagande fide (vatikanskoj eksklavi), a Vatikanski radio je otkazao izravni prijenos u zadnji čas, nakon tvrdnji talijanskih komunističkih i socijalističkih novina da je dirigent osobno ubijao zarobljenike.
Smještaj u samostanu
Autori Adriano i Cingolani navode zapisnik sa saslušanja na kojemu je general Vladimir Kren, zapovjednik zrakoplovstva “NDH” (kasnije strijeljan kao ratni zločinac), ispripovijedao kako je s generalom Dragutinom Rubčićem potražio u Rimu Ivu Omrčanina, koji ga je uputio na Draganovića, a ovaj im je rekao da je pun ustaša koje smješta po samostanima, ali im je ipak našao smještaj u Centocelle.
Već smo spomenuli imena nekih tako sklonjenih po Rimu i okolici.
Autori navode izvijest koju je State Departmentu poslao 1947. njegov dužnosnik Vincent La Vista opisavši kako je Međunarodni Crveni križ davao propusnice i putovnice izbjeglicama samo na temelju ovjerena pisma (“affidavit”) koji je izdavala Papinska komisija za pomoć. Ako je “affidavit” sadržavao lažno ime i prezime, MCK nije provjeravao identitet.
Iz drugih izvora nam je poznato da je Draganović imao bianco obrasce za “affidavit”, a po nekim izvorima i bianco propusnice MCK. Pretpostavlja se da je upravo tako i “don Pedro Gorner”, koji je u Italiju ušao 1946. iz Austrije, mogao otputovati za Argentinu kao “Pal Aranyos”, iako je na svakome od tih dokumenata imao fotografiju na kojoj nije bilo moguće ne prepoznati dr. Antu Pavelića (poglavnika). Istim je putem u Argentinu otišao i Eugen “Dido” Kvaternik.
U Rimu je Pavelić stanovao, navode autori izvijest američkoga Kontraobavještajnog korpusa (CIC), u Venezianovoj ulici 17, u zgradi koju je Vatikan pokrivao eksteritorijalnošću. Draganović je, u svome iskazu UDB-i po povratku u Sarajevo 1967., rekao da je Pavelić u Italiji “promijenio 7-8 prebivališta”, od kojih je on znao samo 3-4, a “nisu sva bila crkvena”. Štoviše, tvrdi Draganović da nije on spontano sklanjao Pavelića, nego da mu je utočište za Poglavnika zatražio isusovac otac Migliorini (autori ne znaju koji od dvojice moćnih prezimenjaka, ali nijedan od njih nije isusovac, pa nije sigurno je li pogriješio zapisničar ili je Draganović vozao isljednike).
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA