Papin plan: Podrška ulasku Hrvatske u EU i HDZ-u za izbore. A hrvatska javnost prvi put propituje i financijsku stranu posjeta

ZAGREB - Sama najava četvrtog posjeta Svetog Oca Hrvatskoj u javnosti je potakla spekulacije o financijskom trošku cjelokupnog događaja i može li to Hrvatska u ovom gospodarskom i socijalnom trenutku podnijeti.

Ovo je prvi put da se u hrvatskoj javnosti propituje financijska strana Papina posjeta. Protivnicima ustaljene prakse da Papin posjet u cijelosti financiraju porezni obveznici suprotstavljaju se zagovornici takve ideje tvrdeći da Hrvatska imati višestruke koristi od tog događaja.

Predizborna kampanja

Zasad je poznato da će Benedikt XVI. stići u prvoj polovici sljedeće godine, da će posjet trajati dva dana i da će boraviti jedino u Zagrebu. U političkom smislu posjet je prije svega važan zbog podrške ulasku Hrvatske u EU. Dogodit će se, kako sada stoje stvari, u finišu pregovora s Bruxellesom. Na unutarnjem planu, pak, važna je dobit koju će, logikom stvari, izvući premijerka Kosor i HDZ. U prevažnom trenutku pripreme izbora. Sveta Stolica, naravno, neće se dati uvući u predizbornu kampanju. Međutim, to se djelomično neće moći izbjeći. Dvojbeno je koliko će to zaista glasova privući za stranku na vlasti.

Zasad je teško procjenjivati visinu troškova posjeta koje će snositi Hrvatska.

Deseci milijuna

Koliko su porezne obveznike stajali dosadašnji Papini posjeti Hrvatskoj, nikad nije javno obznanjeno.

Procjene da bi se troškovi ovog posjeta mogli popeti na čak 45 milijuna kuna ipak se čine pretjeranima, no realna je barem četvrtina tog iznosa. Usporedbe radi, treći posjet Pape, 2003., kada je u Hrvatskoj boravio pet dana i obišao pet gradova, stajao je oko 20 milijuna kuna, bez uračunatih prekovremenih sati, hrane i putovanja za oko 6.000 pripadnika osiguranja.

Proračunske zalihe

Iako se dio građana zalaže za to da posjete financira Katolička crkva, ti posjeti imaju i državnički i pastoralni karakter, pa financiranje preuzima država.

Treći posjet, iako je trajao najdulje i organizacijski bio najzahtjevniji, bio je, tvrdilo se, najjeftiniji. Vlada je tada iz proračunskih zaliha izdvojila 9,5 milijuna kuna, dok su preostali novac izdvojile lokalne zajednice koje je Papa posjetio. Dubrovnik je izdvojio 1,7 milijuna kuna, a Đakovo oko 6 milijuna kuna. Sličan model primijenjen je i prilikom prva dva posjeta, a financijski su obol morale dati i državne tvrtke i ministarstva. Velik dio novca odlazi na uređenje prostora gdje Papa održava središnje misno slavlje, zatim na osiguranje zračnog prostora, logističke potrebe kao što su prijevoz vjernika, kemijske WC-e ili uređenje prometnica kojima će Papa prolaziti.

Cesta preko Sljemena

Primjerice, oko 200 milijuna kuna utrošeno je na infrastrukturne zahvate u Dalmaciji, a inženjerija Hrvatske vojske izgradila je cestu preko Sljemena do Marije Bistrice.