Partneri osoba s teškim invaliditetom imat će pravo na državnu plaću od 2500 kn

Bračni ili izvanbračni drugovi osoba s teškim invaliditetom, o kojima se brinu 24 sata na dan, te braća ili druge osobe koje s osobama s invaliditetom žive u istom kućanstvu moći će ostvariti status njegovatelja, koji je dosad u sustavu socijalne skrbi bio rezerviran isključivo za roditelje djece s najtežim teškoćama.

Supružnik njegovatelj imat će, poput roditelja njegovatelja, status zaposlene osobe, primat će naknadu od 2500 kuna mjesečno te će imati podmirene doprinose. Nakon prekida statusa imat će prava na burzi rada kao nezaposlena osoba.

- Smatram da se na ovaj način ispravlja nepravda koja je u samom početku nastala prema ovoj skupini osoba. Osim toga, to je izravna mjera sprečavanja smještanja osoba u ustanove i omogućavanje osobama s invaliditetom da žive u svojim sredinama sa svojim obiteljima - kaže ministrica demografije i socijalne politike Nada Murganić.

Ova odluka, kaže, stupa na snagu odmah, a Ministarstvo će takav naputak poslati svim centrima za socijalnu skrb.

Sudske presude

Odluka je, dodaje ministrica, potaknuta i odlukama upravnih sudova, koji su u dva slučaja dala za pravo suprugama koje su se brinule o supruzima s teškim invaliditetom, a sustav socijalne skrbi im je odbijao dati status njegovatelja. Naime, Zakon o socijalnoj skrbi poznaje isključivo instituciju roditelja njegovatelja. Takav status mogao je zatražiti jedan od roditelja djeteta s najtežim poteškoćama ili njegov (izvan)bračni drug ako je dijete “potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koje je roditelj osposobljen, u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala ili ima više vrsta teških oštećenja zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba”. Ako u obitelji živi odrasla osoba s istim poteškoćama koje nisu nastale u dječjoj dobi, članovi obitelji nisu mogli ostvariti status njegovatelja.

Stoga je jedna supruga iz Metkovića, koja se već godinama brine o suprugu s teškim invaliditetom, podnijela tužbu Upravnom sudu u Splitu, koji je odlučio da joj se status treba dodijeliti jer je “životno sasvim nelogično i protivno svrsi zakonskih odredbi da se status njegovatelja može priznati roditelju osobe s invaliditetom, te bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja osobe s invaliditetom, ali da se taj status ne može priznati samom bračnom drugu osobe s invaliditetom koji s njom živi u obiteljskoj zajednici i svakodnevno brine o njoj”. Vrhovni upravni sud potvrdio je takvu odluku. - U potpunosti se slažem s takvom ocjenom. Cilj nam je, koliko god to mogućnosti dopuštaju, olakšati osobama s invaliditetom ostanak u vlastitom domu s vlastitim obiteljima - kaže ministrica.

Status roditelja njegovatelja trenutačno u Hrvatskoj ima 3719 roditelja, a za njihove naknade u proračunu je osigurano 166 milijuna kuna. Koliko će zahtjeva supružnika stići te koliko će novca trebati osigurati još nije poznato, no ministrica naglašava da će, zajedno s Ministarstvom financija, odmah pokrenuti proceduru preraspodjele proračunskih sredstava na stavci Ministarstva demografije.

Za ovu promjenu, kaže, neće biti potrebno mijenjati Zakon o socijalnoj skrbi jer je, sukladno sudskoj odluci, dovoljan naputak o njegovoj pravilnoj interpretaciji. Trenutačno je u tijeku javna rasprava o manjim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, no one su pokrenute prije svega zbog odgode početka funkcioniranja Jedinstvenog centra za naknade (JCN). Taj je centar trebao početi s radom još 2015. godine, kao dio reforme socijalne skrbi, za koju je podignut kredit Svjetske banke od 70 milijuna eura. Trebao je biti smješten pri uredima državne uprave, a preko njega su se, s vremenom, trebale isplaćivati četiri naknade - socijalna pomoć, dio rodiljnih naknada i naknada za nezaposlene te dječji doplatak. Međutim, po tom pitanju dosad nije napravljeno gotovo ništa.

Zajam svjetske banke

- Zajam Svjetske banke nastojimo redefinirati i postaviti ga na zdravije i funkcionalnije temelje te dati jasan odgovor zašto bi JCN bio bolje rješenje od postojećeg? Prema našim analizama, JCN ima svoje administrativno opravdanje tek u formi informatičkog, virtualnog centra, koji bi obuhvaćao sve naknade, a bazirao bi se na sadašnjem informatičkom sustavu socijalne skrbi. On bi se dorađivao i proširivao na način da administrator ima uvid u baze podataka drugih sustava, poput zdravstvenog ili mirovinskog.

Sve bi se naknade na taj način administrirale u istom sustavu te bi on bio mnogo transparentniji: preko njega za svakog bi se pojedinca moglo vidjeti što točno i po kojoj osnovi prima - kaže ministrica Murganić. JCN bi, dodaje, bio alat kojim bi se pratilo stanje i kreirale buduće politike naknada čijoj će se reviziji, najavljuje ministrica, pristupiti. Prije svega, kaže, izradit će se katalog svih naknada. Isti takav katalog s istom svrhom izrađen je i 2015., kad je ministarstvo vodila Milanka Opačić. No, kaže ministrica Murganić, od tada je došlo do zakonodavnih promjena, a neke naknade nisu uključene u postojeći katalog. Prema planu, taj bi posao trebao biti dovršen do sredine 2018. godine.