Pažani: Prepolove li nam otok, pod muljem će završiti cijela uvala

PAG - Predstavljanje projekta izgradnje plovnog kanala koji bi spojio grad Pag i Košljun, cijeli je otok podijelilo na zagovornike i protivnike kanala, iako se već 23 godine govori o tom mega podihvatu.

Probijanje stijena

Naime, tvrtka Moreuz, koja ja investitor projekta, i Hrvatski hidrografski institut, koji izrađuje Studiju utjecaja na okoliš, nedavno su predstavile projekt u Gradskoj vijećnici, a s krajem prezentacije počele su burne polemike.

Prema nacrtima, trasa plovnog kanala Grad Pag - Košljun protezala bi se od mjesta Košljun kroz Pašku uvalu do Podvelebitskog kanala i tako bi se Paška uvala povezala s južnim Virskim morem.

Umjesto plovidbe oko otoka, brodovi bi ovim pravcem znatno skratili put.

Dužina kanala iznosila bi 6,6 kilometara, od čega 5,5 km uzduž postojećeg kanala Paške solane, a oko 1,1 km morao bi se probiti poprečno kroz stijene od bazena Paške solane do Košljunskog zaljeva. Riječ je o jednom odvnajzahtjevnijih projekata na Jadranskoj obali čija bi realizacija mogla trajati i pet godina. Projektanti su predvidjeli iskop pet milijuna kubika kamena, probijanje jednog kilometra stijenskog masiva i to u visini od 30 metara, zatim dislociranje državne ceste D-106 te pronalazak najmanje štetnog pravca za kanal kroz Pašku uvalu. I tu nastaju problemi.

Više štete nego koristi

Naime, predstavnici nekoliko udruga u gradu smatraju kako bi taj projekt nanio više štete nego koristi. No tvrtka Moreuza koja ističe da će otok biti prometno povezaniji te da će kanal pozitivno utjecati na gospodarske i turističke aktivnosti s naglaskom na nautički turizam. Skupština Udruge iznajmljivača soba i apartmana smatra da bi posljedice izgradnje kanala bile pogubne za Pašku uvalu.

- Pitao sam stručnjake i rekli su mi da je podloga za kanal mulj dubok 17 metara. Struja će taj mulj nositi u Paški zaljev pa će ga cijeloga pokriti. Taj mulj će onda struje nositi natrag prema Košljunu pa će i tamo sve zagaditi. Osim toga, ulazak kanala u Paški zaljev je predviđen na moguća tri mjesta. Kako će taj kanal biti plovan s gazom od tri metra? - rekao je predsjednik Udruge Branko Donadić.

U planu od 1987. godine

Koordinator projekta o kanalu Pag-košljun Zvonko Gržetić, ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta Split, koji je nositelj aktivnosti za izradu studije utjecaja kanala, rekao je da nakon što budu napravljene prometna, gospodarska i studija utjecaja na okoliš, moraju procijeniti koliko projekt donosi pozitivnoga, a koliko negativnoga. - Pokušat ćemo dati što više odgovora jer nam nije cilj staviti ugled na kocku. Ovaj projekt ima isplativost, a investitori nisu ljudi koji bacaju novac. Kanal će imati utjecaj na sjeverozapadnu Dalmaciju, Pag i Košljunski zaljev - rekao je Gržetić. Savjetnik gradonačelnika Paga Ivo Fabijanić kaže kako prvo treba dobiti sve informacije, pa tek onda presuđivati.

- Kanal je u planu od 1987., ali do sada se o tome nije raspravljalo jer nije bilo investitora. Ne treba unaprijed odbacivati projekte - rekao je Fabijanić. No, stanovnike, poput ribara Franćija Bukše, teško je uvjeriti da je projekt dobar.

- Projekt je poguban i od njega se ne bi oporavile generacije. Probijanje bi narušilo bi izgled Paga, a najviše se bojim da se tu krije eksploatacija kamena. A Mulj koji bi se digao potpuno bi zamutio uvalu, a da ne govorim o ekocidu koji bi se dogodio jer bi godinama, koliko bi trajali radovi, izumrle sve ribe i školjke - nabraja Bukša.

Kanal bi uništio rivu, Vangu i gradski most

PAG - Jedna od najspornijih stvari, osim činjenice da će projekt utjecati na ekologiju cijelog otoka, jest spoj kanala na Pašku uvalu. Prolazak kanala kroz Pašku uvalu između gradskog mosta i zaštićenih magazina soli značio bi rušenje zgrade Vange, kompletne stare gradske rive i vjerojatno gradskog mosta, a varijanta izlaza kanala na gradsku plažu Prosika koja bi se morala prekopati značio bi uništavanje jedne od najljepših gradskih plaža.