Projekt gradnje mosta Gradiška preko rijeke Save između Hrvatske i Bosne i Hercegovine prva je financijska “žrtva” mosta Pelješac.
Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa planirali su gradnju mosta financirati sredstvima iz Operativnog programu konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020. EU je za to namijenio 330 milijuna eura.
No, kako je sav taj novac otišao na sufinanciranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u cestogradnji nije ostalo novca te će se ovaj projekt morati financirati novim kreditnim zaduženjem. Ministarstvo prometa je pokušalo projekt sufinancirati kroz Europski fond za regionalni razvoj, a u sklopu investicijskog prioriteta 7a – podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u transeuropsku prometnu mrežu, no to nije uspjelo.
10-godišnji pregovori
S obzirom na takav razvoj situacije, kako saznajemo u Ministarstvu prometa, Hrvatske ceste će se zadužiti na inozemnom tržištu, najvjerojatnije kod EIB-a ili EBRD-a, uz državno jamstvo. Tek kad Vlada izda državno jamstvo i realizira se kredit, Hrvatske ceste će raspisati natječaj za izvođača radova. To se očekuje do kraja godine. Projekt Gradiška sačinjavaju most preko rijeke Save, 9,5 kilometara četverotračne ceste koja bi spajala most s autocestom Zagreb – Lipovac te međunarodni granični prijelaz najviše kategorije. Ukupna procijenjena vrijednost gradnje mosta i spojne ceste je oko 60 milijuna eura.
Cijena mosta je oko 23 milijuna eura od čega pola plaća Hrvatska, a pola Bosna i Hercegovina. Kako za realizaciju projekta nisu osigurana sredstva EU, Hrvatske ceste će prvo raspisati natječaj za gradnju mosta, a u nekoj drugoj fazi za pristupnu cestu. Gradnja graničnog prijelaza je pak u ingerenciji Ministarstva financija.
O gradnji ovog mosta Hrvatska i Bosna i Hercegovina pregovaraju više od deset godina. On je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku jer se nastavlja na već sagrađenu autocestu od Gradiške do Banjaluke te bi bio jedan od glavnih cestovnih izlaza iz BiH prema Hrvatskoj. Stoga tamošnje vlasti rade konstantan pritisak na Hrvatsku da krene u realizaciju ovog projekta.
On je bio i dio svojevrsne “trgovine” između Hrvatske i Republike Srpske. Naime, predsjednik RS Milorad Dodik je naredio članovima svoje stranke u BiH parlamentu da zajedno sa zastupnicima HDZ-a glasaju protiv blokade gradnje mosta Pelješac što je tražio SDA nakon što je iz Zagreba dobio čvrsto obećanje da će Hrvatska ove godine krenuti u realizaciju ovog projekta. No zbog problema s financiranjem cijela se priča s hrvatske strane oduljila, a u BiH su sve nervozniji jer Hrvatske ceste, iako je dano čvrsto obećanje, još nisu raspisale natječaj za izvođača radova.
BiH strana je, naime, već osigurala financijska sredstva preko Europske investicijske banke, a novi granični prijelaz kod budućeg mosta je pred završetkom i uskoro će biti pušten u promet. U hrvatskom Ministarstvu financija naglašavaju kako će granični prijelaz s hrvatske strane biti sagrađen paralelno sa završetkom mosta preko rijeke Save. “Trenutno se u suradnji s Hrvatskim cestama radi na izradi određenih rješenje za ishođenje potrebnih dozvola za građenje.”
Granični prijelaz
U Ministarstvu kažu kako na pitanja o cijeni, vremenskom roku gradnje i izgledu graničnog prijelaza ne mogu odgovoriti “jer na mostu nije započela gradnja, a nemamo ni približan datum kada će započeti i koliko će trajati. Prema našim planovima u sljedećoj godini gradnja graničnog prijelaza neće započeti jer opet smo vezani na gradnju mosta i pristupnih cesta sa strane Republike Hrvatske”, stoji u odgovoru Ministarstva financija. Prema projektu most Gradiška ukupne je dužine 426 metara, širine 22,6 metara i imat će četiri prometna traka od kojih će svaki biti širok 3,75 metara. Predviđeno vrijeme gradnje je tri godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....