Petir o zatvaranju domaćih šećerana: ‘Vidimo da je cijela Europska unija pod šećernim stresom‘

U HTV-ovoj emisiji Otvoreno govorilo se o zatvaranju šećerana u Hrvatskoj te prijeti li zemlji općenito gašenje proizvodnje šećera.

Naime, u manje od mjesec dana s radom su prestale šećerane u Virovitici i Osijeku, jedini preostali proizvodni pogon je u Županji. Ukidanje kvota, pad otkupnih cijena i uvoz jeftinog šećera izazvali su gubitke i gašenje tvornica diljem Europe. Je li upitna budućnost i posljednje hrvatske šećerane?

Miroslav Božić, savjetnik u Grupi Viro rekao je da ono što smo dosad poduzeli daje uvjerenje da usmjeravanje svih snaga na pogon gdje su jedinični troškovi najniži možemo računati na jednu dobru i stabilnu godinu.

- Proizveli smo i repe i šećera više od europskog prosjeka i to je vjetar u leđa najavljenim promjenama politike koja će biti više usmjerena na dodanu vrijednost. Vjerujem da za šećernu repu ima prostora i da možemo biti sigurni da možemo proizvoditi i za domaću industriju i izvoz.

Tomislav Perković, vlasnik OPG-a rekao je kako se nada da će taj posao opstati jer, kako je rekao, šećerna repa gubi utakmicu u odnosu na ostale ratarske kulture.

- Da nismo zadnjih godina imali dodatne poticaje u odnosu na osnovne vjerojatno bi mnogi od nas prestali to raditi. Ona je visoko rizična kultura i ostale ratarske kulture su je stigle. Cijena ostalih kultura je relativno stabilna.

- Ne kaže se bez veze da je šećerna repa kraljica ratarske kulture. Ona traži najviše znanja i vještine da bi se uspjelo, a ako se ne uspije, velik je ulog i lako se pada.

- Vjerujem da nećemo ostati bez domaćeg šećera, rekla je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, istaknuvši kako bi trebalo pozorno saslušati što poručuju proizvođači i industrija šećera.

- Vidimo da je cijela Europska unija pod šećernim stresom i Europska komisija nije reagirala na pravi način. Kad sam bila zastupnica u Europskom parlamentu upozoravala sam EK da je ona cijena koja je nužna za zdravlje sektora šećera - 404 eura po toni - davno premašena, odnosno da smo pali ispod nje i tražili smo intervenciju, ali nažalost nije bilo puno razumijevanja, rekla je.

Istaknula je da smo na dobrom putu da se zadrži ta proizvodnja. Nažalost, od tri šećerane ostali smo na jednoj. U posljednjih 10-ak godina u EU smo ostali bez 160 šećerana i to bi nekoga na europskoj razini trebalo zabrinuti, naglasila je.

Domagoj Hajduković, saborski zastupnik (SDP) rekao je kako ovo nije problem od jučer, već da se vuče čitav niz godina.

- Žalosno je vidjeti koliko smo reaktivni, a ne proaktivni. Mi smo u srpnju prošle godine upozoravali na ovaj scenarij. Znali smo na što se trebamo pripremiti i da RH nije imala prilike sudjelovati u fondovima koji su restrukturirali ovu industriju. Godine 2017. u EU su ukinute kvote, a Vlada je tek 2019. donijela mjere koje nisu dale rezultat.

Istaknuo je kako smatra da još ima perspektive da se nešto može spasiti, ali ne s ovakvom Vladom koja nema viziju i koja posluje po postulatu svaki tjedan gasimo pogon jedan, rekao je.

- Treba kao prvo osigurati dovoljne količine šećerne repe. Mjere koje je Vlada do sada donijela nisu dovoljne. Šećerna repa je jedna od kultura koja zahtjeva ručno okopavanje, što znači da je potrebno puno rada, truda i ulaganja, a uz to to je i rizična kultura i treba više osiguranja. Žao mi je što su do sada isključivo prerađivači, šećerane, podnosili sav teret akumulirali gubitke i to je kulminiralo zatvaranjem.

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, rekla je kako je 2019. donesen trogodišnji program vrijedan 60 milijuna kuna koji je omogućavao dodatnu potporu sektoru proizvođača šećerne repe od 2.500 kuna po hektaru.

- Bilo bi dobro kad je SDP imao priliku i kada je programirao višegodišnje programe, da je vodio računa da dodatno nagradi kulture koje traže više napora i rada, a mi to sada pokušavamo ispraviti. A ono što su slučajno ili namjerno zaboravili reći je da je ova vlada donijela po prvi puta investicijski program pomoću programa ruralnog razvoja mjere 411, ugovoreno je projekata u vrijednosti 80 milijuna kuna, a proizvođačima je do sada isplaćeno 62 milijuna kuna, rekla je i naglasila da će nastojati održati i povećati proizvodnju šećerne repe, piše HTV.