EKSKLUZIVNO

PHIL HOGAN Uz novac iz fondova EU, spojem poljoprivrede i turizma Hrvatska može prosperirati kao Irska

Povjerenik Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj uoči konferencije Jutarnjeg lista
Povjerenik EU za poljoprivredu Phil Hogan
 Reuters

U Zagrebu se u petak, 24. ožujka, održava konferencija o poljoprivredi koju kao medijski pokrovitelj organizira Jutarnji list, a na kojoj će se proglasiti i pobjednik natječaja za najboljega mladog poljoprivrednika Hrvatske.

Ambasadorica tog izbora je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, a na konferenciji će sudjelovati i povjerenik EU za poljoprivredu Phil Hogan, koji će odgovarati i na pitanja građana. U ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji list, koji smo uoči ovog posjeta Zagrebu obavili u njegovu uredu u sjedištu Europske komisije, u Bruxellesu, Hogan govori o važnosti poticanja mladih da se što više bave poljoprivredom i pružanju potpore mladima da ostanu na ruralnim područjima.

To je pitanje za Hrvatsku posebice važno sada kada se suočavamo s demografskim izazovima ne samo zbog starenja stanovništva nego i zato što mladi napuštaju selo. Hoganu je ovo prvi službeni posjet Hrvatskoj, iako on izuzetno dobro poznaje našu zemlju jer je nekoliko puta ljetovao na našoj obali. Kaže nam da je Hrvatska najljepša destinacija te da je često godišnji provodio u Dubrovniku i Istri. Kako dolazi iz Irske, koja je kroz svoju povijest imala mnoge krize, a danas je među najbogatijim članicama EU, on vjeruje da bi i Hrvatska mogla iskoristiti svoje potencijale, pogotovo ako investira u poljoprivredu i turizam. Taj je spoj Irskoj donio rezultate i on smatra da bi to moglo uspjeti i Hrvatskoj.

Kada smo ušli u EU, jedan od razloga zbog kojeg su mnogi vjerovali da vrijedi to članstvo jest i poljoprivredna politika Europske unije. Općenito, kako vi ocjenjujete, nakon vašeg dosadašnjeg mandata, rezultate nove zajedničke poljoprivredne politike EU?

- Mogu reći da je to najuspješnija politika Europske unije općenito u dosadašnjih 60 godina postojanja. To je politika koju financiraju europski porezni obveznici sa 56 milijardi eura godišnje, koliko se daje za naše poljoprivrednike i ruralna područja, s ciljem proizvodnje hrane i generiranja izvoza. Imamo 22 milijuna ljudi u EU koji su zaposleni stalno ili povremeno kao poljoprivrednici. Sada imamo i rekordno velik izvoz poljoprivrednih proizvoda i prvi smo u svijetu po kvaliteti i izvozu hrane. Ovo se prečesto sada uzima zdravo za gotovo. Prethodnih smo godina imali mnogo poteškoća na globalnom tržištu zbog prekomjerne proizvodnje, ali smo poduzeli brojne mjere pomoći i hrvatskim poljoprivrednicima i drugim proizvođačima u EU da se suoče s tim pritiscima na tržištu, u sklopu mjera koje su nam na raspolaganju iz Zajedničke poljoprivredne politike.

Sada analiziramo tu politiku i nadamo se da ćemo do kraja ove godine izaći s dokumentom o budućnosti te politike nakon 2020. godine. Nadamo se da će i hrvatski poljoprivrednici pridonijeti našim konzultacijama.

EU slavi 60. godišnjicu Rimskih ugovora. Sektor poljoprivrede je bio najveći korisnik fondova, jedan od glavnih razloga zašto je EU i stvoren, da bi Europa imala dovoljno hrane. Danas se čini da je euroskepticizam posebno zastupljen upravo među poljoprivrednicima. Kako je to moguće?

- Mislim da su poljoprivrednici prošli kroz vrlo teška razdoblja tijekom proteklih nekoliko godina. Ali oni bi morali razmisliti i sjetiti se da imaju takozvanu mrežu sigurnosti prihoda, koju ne bi možda mogli imati unutar svoje države kada se natječu sa socijalnim programima, mirovnim sustavom, prosvjetom i drugim područjima. Zato je ta mreža sigurnih prihoda važna mnogim našim farmerima. Isto tako, oni imaju priliku na velikom jedinstvenom tržištu prodavati u EU mnoge svoje proizvode koje bi možda bilo teško prodati na svojim tržištima.

Pružamo i prilike da kao dio EU trguju i izvan Europske unije, bilo gdje u svijetu. Kvaliteta proizvoda EU na tržištu im daje prepoznatljivu prednost. Dajemo i značajna sredstva u Hrvatskoj, 1,8 milijardi eura izravnih plaćanja u razdoblju od sedam godina i 2 milijarde za mjere ruralnog razvoja. Ta se sredstva koriste za pomoć farmerima da prežive u ovim teškim vremenima, ali i za modernizaciju i investicije u budućnost. Program ruralnog razvoja nije samo projekt mira i prosperiteta u EU kroz 60 godina, već se tu radi i o modernizaciji. U Hrvatskoj je jedna od posebnih mjera i ona o razminiranju. To je važna mjera u suočavanju s posljedicama sukoba iz prošlosti. Kao Irac, ja sam izuzetno svjestan tog pitanja jer je i Sjeverna Irska imala vrlo korisna sredstva za uspostavu mira i pomirenja.

Kada je Hrvatska ušla u EU, nailazila je na teškoće pri sastavljanju dobrog Programa ruralnog razvoja, ali na kraju ste vi usvojili taj program. Koliko ste zadovoljni dosadašnjom hrvatskom implementacijom tog programa?

- Bili smo svakako sretni što je taj program usvojen. Naravno, čujemo neke glasove i sumnje o stvaranju umjetnih uvjeta s ciljem da bi netko imao pristup fondovima. Bude li takvih sumnji, s dokazima, svakako ćemo to i istražiti jer imamo vrlo rigorozni sustav revizije, ali i preko OLAF-a. Ali općenito govoreći, moram reći da se programi koje su nam slali dosad dobro provode.

Očekujete li neke financijske korekcije ili moguće posljedice za Hrvatsku ako se dokaže da je bilo umjetno stvorenih uvjeta? Pojavile su se sada i sumnje u netočna prijavljivanja polja da bismo dobili fondove. Kakve posljedice Hrvatska zbog toga može snositi?

- Pričekajmo prvo hoćemo li o tome imati dokaze koji mogu potkrijepiti takve sumnje. Mi možemo brzo i pomno istražiti takve navode putem službe revizije. Trenutačno se ta istraga i provodi. Možemo doći do zaključka o mogućim financijskim korekcijama tek nakon završnih rezultata istrage. Još uvijek nismo u toj fazi.

Što biste preporučili da Hrvatska poduzme kako bi spriječila takve situacije, čak i ako su to samo sumnje?

- Pa ne možete nikada zaustaviti sumnje. Mi tražimo točne informacije i dokaze da bi se takvi navodi potvrdili i za to dajemo određeno vrijeme.

Jedan od problema s kojim se Hrvatska suočava jest odljev mozgova, odlazak ljudi iz države. Ali još je teži odlazak mladih iz ruralnih područja. Sela su sve praznija. Koliko može poljoprivredna politika pomoći da se taj problem ublaži?

- Upravo smo zbog toga kao stup naših mjera postavili modernizaciju ruralnog razvoja i mjeru generacijske obnove. Smatram to prioritetom ove politike i zato sam tražio od udruženja mladih poljoprivrednika iz svih država članica da mi pruže ideje i prijedloge koji će mi pomoći u izmjeni poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2020. godine. Počeli smo s nekim mjerama kroz zadnju reformu 2013. godine, davanjem nadopune od 25 posto na plaćanja iz prvog stupa. Uključili smo inicijativu o mladim farmerima u programima ruralnih investicija, ali moramo učiniti više. Ja sam u konzultacijama s Europskom investicijskom bankom kako bismo vidjeli možemo li još više pomoći mladim farmerima sa specifično skrojenim financijskim instrumentima. Hrvatska je uključena u to kako bi dodatnim financijskim instrumentima pomogli ruralnim područjima. Time mladim poljoprivrednicima možemo priuštiti dodatna sredstva i kroz niske kamatne kredite, lakši pristup kreditima, ali i lakši pristup zemljištu, što bi također trebalo mladima poljoprivredu učiniti privlačnijom.

Imate li možda već sada neke naznake koliko je ova specifična mjera o mladim poljoprivrednicima dosad dala rezultata? Možda neke usporedbe?

- Nije bila dovoljno uspješna. Jasno je da se poljoprivredna ne smatra baš privlačnim zanimanjem za mnoge mlade ljude. Kako se mladi ljudi sve više i više školuju, njima se pruža više različitih opcija, da odlaze u gradove i bave se drugim zanimanjima. Mi ćemo svakako ovu mjeru razvijati dalje i u budućoj reformi kako bismo mlade ljude poticali da ostanu, ako žele, u poljoprivredi. Čak i ako se ne žele baviti poljoprivredom, da mogu ostati na ruralnim područjima. Zato ćemo i kroz program ruralnog razvoja vidjeti kako možemo dodatno poticati mlade ljude da osnuju obitelj i imaju mogućnosti živjeti u ruralnim područjima, čak i ako rade u drugim profesijama.

Hrvatska i vaša zemlja Irska imaju otprilike isti broj stanovnika. Vi ste bili dugo zemlja iseljeništva, a sada se taj smjer mijenja. Velik broj Hrvata odlazi raditi u Irsku. Može li Hrvatska jednog dana, pa i korištenjem članstva u EU, poljoprivrednih resursa, doći u situaciju u kojoj je Irska, da se ljudi ne iseljavaju iz nje?

- Ja sam bio ministar u vladi u razdoblju kada je Irska bila u financijskoj krizi. U to vrijeme trećina novostvorenih radnih mjesta bila je u poljoprivredi, a drugi značajni dio radnih mjesta bio je u turizmu. Poljoprivreda i turizam u Irskoj bili su ključni za gospodarski oporavak. Isto se može dogoditi i u Hrvatskoj, daljnjim investicijama u poljoprivredu i turizam. To može dati značajne financijske dividende za cijelu zemlju i za stvaranje novih radnih mjesta. Imamo mnogo prijatelja u Irskoj koji su iz Hrvatske. I u mom gradu Kilkennyju imam dvoje prijatelja iz Hrvatske koji rade u sektoru uslužnih djelatnosti. To dokazuje da je Europski projekt bio jako uspješan u smislu slobode kretanja ljudi. Vidimo različite kulture, različite ljude, čujemo različite jezike po cijeloj Europi zbog liberalizacije našeg kretanja. To omogućava ljudima da uživaju u blagodatima svih država u EU, a ne samo svoje, iako je Hrvatska najljepša država.

Teran ostaje slovensko vino. Uz mali izuzetak...

Vi ste dobro upoznati s mljekarskom industrijom i imate vlastito iskustvo iz toga područja. Proizvođači mlijeka u Hrvatskoj žalili su se kada su ukinute kvote za proizvodnju mlijeka u EU, a mnogi su i bankrotirali?

- I oni moraju biti svjesni da smo mi imali krizu mljekarstva i kada smo imali kvote za proizvodnju mlijeka. Imali smo tu krizu i 2009., ali i nakon što smo ukinuli kvote. Imamo iskustvo krize mljekara i kada smo imali i kada nismo imali kvote. Dakle, nema jamstva da su kvote za proizvodnju mlijeka neka zaštitna mreža od krize prihoda. Mi smo dio globalnog tržišnog natjecanja, i to će u značajnoj mjeri odrediti i cijene. No, nakon što smo poduzeli 24 zakonske mjere, i milijardu eura u dvije godine za suočavanja s ovom krizom, uz shemu osnovna plaćanja za farmere, uspjeli doći do stabilizacije na tržištu i povećanja cijene koja je danas u prosjeku na tržištu EU 35 posto veća nego prije šest mjeseci. Nadam se da će se mljekari uspjeti oporaviti od teške situacije u kojoj su bili.

Jedna od važnih tema u Hrvatskoj i susjednoj Sloveniji, jest spor o imenu vina teran. Je li to pitanje sada riješeno?

- Taj je proces u tijeku. Želim biti apsolutno jasan. Samo će Slovenija imati ekskluzivno dopuštenje koristiti teran kao zemljopisnu oznaku. Teran je slovensko vino i to se neće mijenjati. Prošlog petka objavio sam nacrt delegiranog akta za dopuštenjem za ograničeni broj hrvatskih proizvođača, za otprilike 300 hektara vinograda, da mogu proizvoditi grožđe teran za korištenje zemljopisnog naziva Hrvatska Istra. Ovime se ne daje pravo Hrvatskoj da proizvodi vino teran, već je samo ograničeno izuzeće kojim se dopušta hrvatskim proizvođačima nastavak proizvodnje grožđa koju će koristiti za proizvodnju drugog vina.

Kao Irac upoznati ste dobro s Brexitom. Bi li izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU mogao imati posljedice i na zajedničku poljoprivrednu politiku EU?

- Ujedinjeno Kraljevstvo je neto uplatitelj u proračun EU. Izračunali smo da bi to bilo oko 9 milijardi eura manje u proračunu kao posljedica napuštanja EU. U nedostatku novih doprinosa može se očekivati da to može imati utjecaja na proračun i na zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2020. godine. Ali ćemo pokušati smanjiti utjecaj i nastavit ćemo tražiti načine za zaštitu obitelji malih poljoprivrednika i maksimizirati sredstva koja će ići za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva.

Može li Brexit imati i druge posljedice za poljoprivredu EU, pogotovo ako ne bude dogovora o budućim trgovinskim odnosima između EU i Velike Britanije?

- Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je izuzetno naklonjeno trgovini i snažno je podupiralo izvoz naših poljoprivrednih proizvoda zbog visoke kvalitete. Nadam se da ćemo mi u EU, unatoč trgovinskim sporazumima koje će Velika Britanije imati s trećim državama, primjerice sa SAD-om, biti u stanju zaštititi kvalitetu prehrambenih proizvoda, što bi moglo spriječiti i ulazak jeftine a manje kvalitetne hrane preko Britanije u EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:11