PIČULJANU PONIŠTENE DVIJE ODLUKE Povjerenik za informiranje dvaput kršio Zakon o pravu na pristup informacijama

Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan prekršio je Zakon o pravu na pristup informacijama na štetu građana, i to najmanje dva puta. Dvije njegove odluke Visoki upravni sud nedavno je poništio, a u obrazloženju održao Pičuljanu lekciju o pravu građana da od tijela javne vlasti dobiju sve informacije o raspolaganju javnim novcem. Da stvar bude gora, Pičuljan je u odlukama koje je Visoki upravni sud poništio stao na stranu institucije koja ustrajno i opetovano krši pravo građana na pristup informacijama - Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).

Javna sredstva

Visoki upravni sud je 10. travnja ove godine pred dva različita sudska vijeća donio presude kojima je poništio dvije odluke povjerenika Pičuljana vezane uz HBOR. U presudi koju je donijelo sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Blanše Turić HBOR-u je naloženo da građaninu Hrvoju Šimiću dostavi popis krajnjih korisnika kredita i leasinga koje je HBOR kreditirao u razdoblju od 1. do 31. kolovoza 2017. HBOR je Šimiću odbio dati tražene podatke pa se on obratio povjereniku za informiranje.

U prosincu lani, samo mjesec dana nakon izbora na sadašnju dužnost, Pičuljan je, međutim, odbio Šimićevu žalbu i stao na stranu HBOR-a. Ustvrdio je da su podaci koje Šimić traži bankovna i poslovna tajna te da on zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Pičuljanova stajališta bila su potpuno suprotna odlukama koje je u identičnim situacijama vezanim uz HBOR u prethodnim godinama zauzela bivša povjerenica za informiranje Anamarija Musa, a koje je potvrdio i Visoki upravni sud.

Šimić je uložio tužbu Visokom upravnom sudu i taj je sud ukinuo Pičuljanovo rješenje naloživši HBOR-u da mu dostavi tražene informacije. U presudi je Visoki upravni sud ponovio stajališta koja je već zauzeo u sličnim presudama - da HBOR nije poslovna banka, nego javna institucija koja raspolaže javnim sredstvima, da njezin temeljni kapital uplaćuje država iz proračuna, da država za sve obaveze HBOR-a jamči bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv, bez izdavanja posebne javne isprave.

Visoki upravni sud je Pičuljana u presudi podsjetio da sredstva državnog proračuna spadaju u javna sredstva i da je kontrola korištenja tih sredstava u interesu građana. Hrvoje Šimić, kao i svaki drugi građanin, stoji u presudi od 10. travnja, ima pravo na saznanja o potrošnji javnih sredstava, a informacija o njima i o korisnicima kredita HBOR-a mora biti dostupna građanima i bez provođenja testa javnog interesa.

Presudom koju je istoga dana donijelo drugo vijeće Visokog upravnog suda pod predsjedanjem sutkinje Ane Berlengi Fellner poništena je druga odluka povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana vezana uz HBOR. I ona se odnosi na za na saznanja o potrošnji javnih sredstava htjev Hrvoja Šimića, koji je ovaj put zatražio presliku zapisnika sjednice NO HBOR-a od 21. svibnja 2018.

Nakon odbijenice HBOR-a žalio se povjereniku. Pičuljan je, međutim, tek djelomično udovoljio Šimićevoj žalbi naloživši HBOR-u da mu dostavi presliku dijela zapisnika, a učini nevidljivim onaj dio zapisnika koji je najbitniji - o broju sklopljenih ugovora i krajnjim korisnicima odobrenih kredita. Visoki upravni sud je i u ovoj presudi povjerenika Pičuljana još jednom podsjetio da HBOR nije poslovna banka koja se može pozivati na bankovnu ili poslovnu tajnu, nego tijelo javne vlasti.

Zato je, stoji u presudi, HBOR kao i svako drugo tijelo javne vlasti zaključke svojih radnih tijela, dokumente usvojene na njihovim sjednicama, kao i ostale odluke o pravima i interesima svojih korisnika dužan objavljivati na svojim internet-stranicama, i to na lako pretraživ način. Sud je, pojednostavljeno rečeno, podsjetio povjerenika da je HBOR informacije koje Šimić traži i bez zahtjeva građana dužan objavljivati na svojim službenim stranicama.

Prvo izvješće

Podsjetimo, HBOR ustrajno odbija građanima dati informacije o krajnjim korisnicima subvencioniranih kredita, iznosima tih kredita ili zapisnike i dokumente sa sjednica Nadzornog odbora. U HBOR-u se pritom uporno pozivaju na bankarsku i poslovnu tajnu ili na Zakon o zaštiti osobnih podataka ili na zloupotrebu prava na informaciju.

Građani su se svaki put, nakon odbijenice HBOR-a, žalili povjerenici za informiranje Anamariji Musi, koja je u svim slučajevima stala na stranu građana i nalagala HBOR-u da dostavi tražene podatke. HBOR je odluku povjerenice redovito pokušavao osporiti na Visokom upravnom sudu, ali je taj sud njihove tužbe odbio i potvrdio odluke povjerenice.

Međutim, novi povjerenik Pičuljan odlučio je “puhati u rog” HBOR-a, suprotno već zauzetom jasnom stavu njegove prethodnice Muse i presudama Visokog upravnog suda. Pičuljanove odluke utoliko su čudnije ako se ima na umu da je i Vrhovni sud odbacio već nekoliko zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćnih presuda Visokog upravnog suda vezanih uz HBOR.

Prošli je tjedan Sabor raspravio prvo godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama koje je potpisao Pičuljan, ali o njemu još nije glasao. U tome izvješću nije izvijestio Sabor koji ga je lani u studenom izabrao da je svojim odlukama donesenim u prosincu 2018. promijenio stajalište svoje prethodnice Muse vezano uz HBOR i tako odlučio stati na stranu institucije koja ustrajno krši pravo građana na pristup informacijama.

Pičuljan je na sadašnju dužnost izabran glasovima ne samo vladajuće koalicije nego i zastupnika SDP-a.