PIŠE MINISTAR MRSIĆ Dolaze nove tehnologije: nezaposlenost će biti još veća

Unatrag 30 godina nestala su mnoga zanimanja. Istovremeno, nastala su nova koja imaju teško prepoznatljive nazive i upozoravaju da treba redovito ažurirati klasifikacije. Nema više konduktera u tramvajima i autobusima, puno je manje urara, postolara, torbara, grnčara, pilara drva, tekstilnih radnika, kožarskih radnika itd. Istovremeno su nastala mnoga zanimanja u području informatike, energetike, zelenih poslova, socijalne skrbi i njege. Tendencija tehnologija da štede korištenje radne snage opće je poznata i nastavit će se i u budućnosti. Nažalost, brzina kojom se to odvija mnogo je veća od razvoja novih zanimanja u kojima ljudi imaju prednost pred strojevima i gdje je nužan ljudski faktor u razvoju proizvoda i usluga. Drugim riječima, strojevi “uče” brže od ljudi. Apsorpcija novih znanja kojima su ovladali strojevi širi se u globalnom okruženju velikom brzinom koja ima tendenciju daljnjeg ubrzavanja.

Trendovi u Hrvatskoj

Na primjer, usvajanje programskih jezika prve generacije poput DOS-a ili ASCII jezika bila je ograničena na manji broj visokoobrazovanih ljudi, a danas se “user-friendly” programi usvajaju i koriste bez potrebe pohađanja posebnih treninga ili školovanja.

Efekti tih trendova mogu se i moraju sustavno pratiti i analizirati jer njihov učinak je različit u različitim nacionalnim okolnostima. Posebno je važno pratiti nastajanje jaza između ponude i potražnje za radom koji je prirodna posljedica uvođenja novih tehnologija, organizacijske strukture, novih tržišta i prilagođavanja višoj razini konkurencije. Sve se te promjene odražavaju na potrebu da treba prilagođavati znanja i vještine zaposlenika, mladih koji su u procesu učenja i nezaposlenih koji se natječu za nova radna mjesta.

Glavni mehanizam za prilagođavanje ponude i potražnje za znanjima i vještinama koji je trenutno u procesu uspostavljanja u Hrvatskoj je Hrvatski kvalifikacijski okvir. Glavni pokazatelji buduće potražnje traže se u nacionalnim razvojnim strategijama, i to: strategiji pametnih specijalizacija, industrijskoj strategiji, strategiji znanosti i obrazovanja, inovacijskoj strategiji i strategiji regionalnog razvoja. Svim navedenim strategijama je zajedničko da si postavljaju ciljeve koje treba postići u budućnosti. Provedba svake od navedenih strategija, među ostalim, ima i zahtjeve na ljudske resurse ili ponudu rada. Na primjer, prva analiza učinka industrijske strategije na tržište rada pokazala je da će nedostajati diplomiranih inženjera strojarstva, elektrostrojarstva, računarstva i elektronike, magistara farmacije, istraživača kemije i elektronike na razini visokog obrazovanja, potom cijelog niza zanimanja koja proizlaze iz srednjeg obrazovanja, posebno iz metalskog sektora poput kovinoglodača, bravara, kovača, brusača i ličilaca konstrukcija, alatničara, montera alatnih strojeva, zatim iz elektrostruka poput montera električne opreme, elektromontera i slično.

Tih zanimanja ima među nezaposlenima na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali je dio metalskih radnika visoke prosječne dobi, a mladi sve manje pokazuju interes za upis u trogodišnje strukovne programe koji su relevantni za navedena zanimanja. Tu je vidljiv potencijalni jaz koji zahtijeva kako politike osposobljavanja nezaposlenih, tako i obrazovne politike kojima se potiče upis u odgovarajuće programe, osiguravaju adekvatne upisne kvote, nude stipendije i izrađuju standardi kvalifikacija koji idu u susret budućim potrebama u odabranim ključnim djelatnostima.

Dobri radnici

Premda je nemoguće u cijelosti predvidjeti buduće potrebe tržišta rada, planiranje obrazovanja koje treba pripremiti odgovarajuće kadrove nužno je zbog vremena koje je potrebno za usvajanje određenih znanja i vještina. Stoga je nužno planirati unatrag, tj. intrapolirati potrebna znanja u odnosu na neku buduću potrebu.

Ako želimo do 2020. ostvariti cilj da 40% mladih u dobi od 30 do 34 godine ima visoko obrazovanje, već je sada moguće procijeniti kojom bi stopom rasta trebalo povećati godišnje upisne kvote da se postigne cilj.

Kako će mehanizam Hrvatskog kvalifikacijskog okvira funkcionirati, najbolje je pokazati na primjeru.

Poznato je da smo ulaskom u EU preuzeli neke zajedničke ciljeve koje se mora postići u planiranom vremenu te se mehanizmom usklađivanja politika putem Ekonomskog semestra osigurava konvergencija nacionalnih politika prema zajedničkim ciljevima. Postizanje energetske učinkovitosti u graditeljstvu, prometu, poljoprivredi i drugim djelatnostima jedan je od ciljeva u okviru postizanja održivog razvoja.

Konkretno, u području graditeljstva postoje planovi kako osigurati višu razinu energetske učinkovitosti u stambenim i poslovnim zgradama te se nastoji osigurati da sve zgrade, posebno nove zgrade, imaju prihvatljivu razinu energetske učinkovitosti. Analiza kadrova u graditeljskoj struci pokazuje da nema dovoljno radnika s odgovarajućim certifikatima koji su nužan dio uvjeta za izgradnju ili rekonstrukciju zgrada.

Procjena da nema dovoljno takvih kadrova trebala bi pokrenuti proces aktivnosti države da se takva znanja i vještine osiguraju preko Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Država može inicirati izradu standarda zanimanja koji će pokazati koja su to znanja i vještine potrebni i za koja graditeljska zanimanja da bi se postigla potrebna znanja koja su po sadržaju i razini adekvatna za stjecanje potrebnog certifikata.

Na temelju tako definiranog standarda zanimanja država potiče izradu standarda kvalifikacija, a potom i obrazovnih programa koji će osigurati potrebne ishode učenja za sve one koji prođu obrazovni proces uspješno i steknu kvalifikaciju.

Politika zapošljavanja

Nakon razvoja novih standarda i na njima utemeljenih obrazovnih programa, može se mjerama aktivne politike zapošljavanja, primjenom novih programa u procesu cjeloživotnog učenja i poticanjem financiranja obrazovanja zaposlenih postojeća znanja i vještine postupno, ali sustavno prilagođavati novim potrebama. Stalna primjena opisanog instrumentarija ima za cilj da se potrebe stalno prate, identificiraju te da se politikama umanjuje jaz znanja koji nastaje u procesu razvoja.

Današnji sustav odobravanja i verificiranja programa daleko je od gore opisanog.

Na primjer, postoje brojni programi obrazovanja odraslih za zavarivače koji daju nekoliko vrsta diploma prema tehnološkom postupku koji se koristi.

Koje znanje se traži

Ti su programi većim dijelom verificirani, ali se razlikuju i prema sadržaju, trajanju u satima i cijeni. Nije transparentno koje ishode učenja dobivaju nositelji jednog u odnosu na druge programe te koji je od programa kvalitetan.

Instrumenti unutar sustava Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji će osiguravati kvalitetnu prilagodbu znanja i vještina sadašnjim i budućim potrebama su profili sektora koji za svaki od 26 obrazovnih sektora HKO osiguravaju prikaz ponude i potražnje za kvalifikacijama, zanimanjima i kompetencijama.

Ako se ne pokrene i ne potiče stvaranje relevantnih i traženih znanja, doći će do visoke i dugotrajne nezaposlenosti koja će se javljati usprkos pojavi radnih mjesta za koja neće biti odgovarajućeg kadra.

Ta takozvana strukturna nezaposlenost koja se vrlo teško rješava može se vidjeti na primjeru računalnih tehničara, kvalifikacije za koju bi trebala postojati značajna potražnja i gdje postoje radna mjesta. Zbog brzog napretka u području računalstva programi brzo zastarijevaju i ishodi učenja nisu izravno upotrebljivi na tržištu rada i time se ograničava zapošljivost mladih koji za sada imaju interes za pohađanje tih obrazovnih programa.

Vrijeme prilagodbe programa moralo bi se ubrzati od sadašnjih 4-8 godina na maksimalno 2-3, što je moguće ako postoje efikasni mehanizmi kroz HKO.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta namjerava svake godine provoditi ankete o standardu zanimanja koje će propitivati kompetencije za deficitarna zanimanja te izrađivati standarde zanimanja i kvalifikacija kako bi se obrazovne institucije mogle natjecati za izradu obrazovnih programa prema navedenim standardima i uz financiranje iz različitih izvora, uključujući Europski socijalni fond.

Obrazovanje odraslih

Prva anketa obuhvatit će 50 zanimanja u 2014. godini, a 2015. će se izraditi 20 novih standarda zanimanja i kvalifikacija prema potrebama razvojnih strategija i pametnih specijalizacija.

Posebna pažnja treba se posvetiti obrazovanju odraslih, gdje se relevantna znanja i vještine mogu prenijeti brzo i efikasno, uz uvjet da postoji dovoljno sredstava i da se dobro identificiraju potrebe i polaznici, gdje će učinak na zapošljavanje biti najbrži i najkvalitetniji.

Učinak novih tehnologija i drugih, već spomenutih faktora sigurno će utjecati na stvaranje nezaposlenosti i neaktivnosti dijela radne snage - kratkoročno.

Ali, ako su predviđanja budućih potreba dovoljno kvalitetna i mehanizmi poput kvalifikacijskog okvira dovoljno efikasni u smanjivanju neusklađenosti znanja i vještina, tada će se kroz obrazovne aktivnosti održavati zapošljivost postojećih radnika i pripremati mlade za tržište rada putem relevantnih i kvalitetnih obrazovnih programa.