Na summitu Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe, koji je u utorak započeo u Beogradu i kojeg tamošnji mediji označavaju najvećim političkim, ali prije svega ekonomskim skupom u glavnom gradu Srbije nakon Konferencije nesvrstanih zemalja još iz vremena Jugoslavije, jedino Hrvatska i Poljska nisu predstavljene na najvišoj razini.
Poljska premijerka Ewa Kopacz u Beograd nije doputovala zbog problema s proračunom, a umjesto Zorana Milanovića, koji je otkazao sudjelovanje zbog Šešeljevih poziva na obnovu Velike Srbije i ocjene da se službeni Beograd od toga nije ogradio, Hrvatsku na summitu predstavlja šefica diplomacije Vesna Pusić.
Može li to umanjiti hrvatske izglede na dio kolača od 10 milijardi dolara, koliko navodno Kina želi uložiti u ovaj dio svijeta, znat će se kada skup završi, no sve najave govore da dolazak kineskog premijera Li Keqianga u Beograd nagovještava ozbiljne namjere Pekinga da ojača veze sa zemljama središnje i istočne Europe. Ističe se da je sastanak kineskog premijera s čelnicima 16 europskih država nastavak napora za jačanje suradnje Kine i zemalja centralne i istočne Europe, inicijative pokrenute prije tri godine u Budimpešti, a nastavljene u Poljskoj i Rumunjskoj 2012. i 2013.
Kina, čija je ekonomija i službeno prerasla snagu američke i postala najjača gospodarska sila svijeta, prema službenim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, s Hrvatskom je prošle godine imala izrazito povoljnu robnu razmjenu: izvezla je u vrijednosti od 4,4 milijarde kuna, a iz Hrvatske uvezla robe samo za 434 milijuna kuna.
Kinezi su, doduše pokazali zanimanje za investiranjem u Hrvatsku, prije svega u luke (Ploče, Rijeka, Vukovar) i željezničku infrastrukturu, te moguću gradnju električnih centrala, no do danas ta najmnogoljudnija zemlja svijeta u nas nije započela nijednu investiciju. Srbija, međutim, za razliku od Hrvatske - a to ovih dana s ponosom ističu premijer Aleksandar Vučić i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić - već ima nekoliko projekata. Jedan od njih, most preko Dunava između Zemuna i Borče, čiju su izgradnju financirale kineske kompanije, bit će otvoren tijekom održavanja summita. Također, Kinezi su već prisutni u modernizaciji Termoelektrane Kostolac, kao i u izgradnji dionice autoceste na koridoru 11 od Obrenovca do Ljiga, u dužini od 50 kilometara.
Ono što Srbija očekuje od ovogodišnjeg summita jest potpisivanje ugovora o izgradnji dvotračne, suvremene željezničke pruge Budimpešta - Beograd (u dužini od oko 380 kilometara), kojom bi, kad za dvije godine bude završena, vlakovi mogli prometovati brzinom od oko 200 kilometara na sat. O tome će s Li Keqiangom danas razgovarati Vučić i mađarski premijer Viktor Orban. Dio je to projekta budućnosti, moderne željezničke pruge koja će brzim vlakovima povezivati Kinu s Europom i koja se već opisuje kao glavni transportni i logistički pravac između Azije i Europe. U Turističkoj zajednici Beograda procjenjuju da će tamošnji hotelijeri i ugostitelji na njemu zaraditi oko milijun eura.
MJERE OSIGURANJA Kamuflažna mreža na hotelu Hyatt
Sigurnosne mjere u Beogradu na najvišoj su razini zbog ovog skupa, a naročito zbog posjeta kineskog premijera Li Keqianga.
Hotel Hyatt u Novom Beogradu, u kojem je smještena privremena rezidencija kineskog premijera potpuno je blokiran, kao i okolne prometnice.
Policija je, prema pisanju beogradskih medija, provjerila oko 3500 sumnjivih osoba. Beogradski summit, inače, prati oko 1100 novinara iz 110 redakcija i po zanimanju medija događaj je bez presedana u Srbiji unatrag dva desetljeća od raspada Jugoslavije.
Dnevni list Telegraf u naslovu ističe kako “takav summit u Beogradu ni Tito nije pravio”.
KOMENTAR MLADENA PLEŠEA Posljedice premijerova izostanka
Srbija je iskoristila priliku da se kao domaćin Trećeg sastanka šefova vlada 16 država srednje i istočne Europe s kineskim premijerom Li Keqiangom predstavi svijetu kao ulazna vrata za kineski kapital na Balkan i u Europu. Kao i za susrete srpskog premijera Aleksandra Vučića s predsjednicima vlada 15 država s kojima je dogovarao projekte poput gradnje autoceste od Temišvara do Beograda, željezničke pruge Beograd- Budimpešta, izgradnje prometne infrastrukture između BiH i Srbije i te željezničke pruge Beograd-Bar.
Istodobno kineska ofenziva šarma ima za cilj pokazati svijetu da je kineski kapital spreman doći u srednju i istočnu Europu za koje američki i europski kapital ne pokazuje previše zanimanja.
S tog zaista impresivnog skupa, koji je okupio čak 6600 sudionika, u znak protesta zbog izjava četničkog vojvode Vojislava Šešelja, izostao je jedino premijer Zoran Milanović. Iako je poslao jasnu poruku Srbiji, propustio je priliku za razgovore s Li Keqiangom i drugim premijerima.
U Pekingu nisu željeli komentirati Milanovićevu odluku, no neslužbeno se ne krije razočaranje. Pa ni to da Milanovićev izostanak neće pripomoći razvoju suradnje Kine i Hrvatske. Teško je, naime, očekivati ozbiljnija kineska ulaganja ako se o tomu ne razgovara na najvišoj razini. Za što je Beograd, smatraju neslužbeno u Pekingu, bio sjajna prilika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....