PLAN 22: MJERE ZA SPAS OD SANKCIJA EU Donosimo reforme koje će Vlada poslati u Bruxelles

Refinanciranje duga kreditima s povoljnijom kamatom, monetizacija duga HAC-a, kontrola zaduživanja države i javnih poduzeća, ali i prvi put kontrola lokalnih komunalnih tvrtki, neke su od najvažnijih mjera koje će Vlada uskoro poslati Europskoj komisiji u novom Nacionalnom programu reformi za ovu i iduću godinu.

Jutarnji prvi donosi popis većine svih mjera iz nacrta Nacionalnog programa reformi koji izrađuju potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac.

Radna verzija

Riječ je o radnoj verziji i moguće su neke izmjene, kako nam je pojasnio izvor iz Vlade. Kao jedna od najvažnijih mjera ističe se refinanciranje dugova države i javnih poduzeća. Ministar financija o tome je već nešto govorio ranije. Lalovac će pokušati dobiti povoljnije kredite gdje god to bude bilo moguće, pa i na Bliskom istoku gdje su kamate oko 1,5 posto. Država bi praktički riješila pitanje deficita kad ne bi trošili milijarde samo na kamate na kredite. Zbog toga je glavni cilj povoljnije zaduživanje dok je novac još uvijek jeftin.

Zadovoljavanje kriterija

- Suština svih ovih mjera je zadovoljiti trenutne zahtjeve i kriterije vezane uz proceduru prekomjernog deficita, te smanjenje javnog duga. Naš najvažniji zadatak je staviti pod kontrolu javna poduzeća, odnosno izdavanje jamstava za njihovo zaduživanje. Trebamo i ubrzati procese restrukturiranja, ali i prvi put uspostaviti sustav nadzora nad komunalnim poduzećima. To je prioritet - rekao nam je jedan ministar u Vladi, član Radne skupine za izradu Nacionalnog programa reformi.

Lokalna komunalna poduzeća, naime, do sada nisu imala nikakvu kontrolu države. Cilj je za početak barem uspostaviti sustav redovitog izvješćivanja o poslovanju.

Vlada je ozbiljno računala i na smanjenje duga HAC-a i ARZ-a kroz koncesiju autocesta, međutim, sada kada je taj plan propao, Europskoj komisiji šalju plan B, koji uključuje inicijalnu javnu ponudu dionica HAC ONC-a mirovinskim fondovima i građanima. Na taj način planira se smanjiti dug ovih tvrtki za oko 1,5 milijardu eura, a time će se dijelom smanjiti i javni dug.

Sustav nagrađivanja

Jedna od najbitnijih reformi je i ona vezana uz javnu i državnu upravu. Tu se planira usvajanje Strategije, ali i uspostava sustava nagrađivanja dobrih i sankcioniranja loših zaposlenika.

- Potrebno je donijeti jedinstveni zakon o plaćama u javnoj službi da se jednaka plaća isplaćuje za jednaki rad, a ne da imamo slučajeve da svi dobivaju jednako bez obzira radili ili ne. Treba uvesti sustav nagrađivanja da se isplaćuje varijabilni dio plaće za one najbolje - kaže nam jedan drugi ministar koji radi na izradi ovog nacrta.

Međutim, kako nam pojašnjava njegov kolega iz Vlade, ovo neće biti lako provesti. Tu je niz ugovora koje će trebati regulirati, sindikati će se sigurno buniti, a pitanje je i može li se uz jednak ukupni trošak za plaće nagrađivati izvrsnost ili će se nekome morati uzeti da bi se drugima dalo. Poseban problem su zdravstveni i mirovinski sustavi koje kritiziraju u Europskoj komisiji. Kada je riječ o zdravstvenom sustavu, u Vladi planiraju ove godine započeti s implementacijom masterplana bolnica, ali većina ušteda će se tek vidjeti u 2016. S druge strane, reforma mirovinskog sustava nikako ne zadovoljava EK. Europska komisija, naime, traži, veće penaliziranje ranijeg umirovljenja, ubrzanje prijelaznih razdoblja za odlazak u mirovinu, te brže ujednačavanje dobi za odlazak u mirovinu žena i muškaraca. U Vladi kažu da će napraviti reviziju mirovina s beneficiranim radnim stažom, ali...

- O tome intezivno razgovaramo s Komisijom i pokušavamo im objasniti da prijevremeno umirovljenje nije posljedica želje radnika, nego gubitka radnog mjesta, te da bi strože penaliziranje izazvalo još veći socijalni problem. Kada je riječ o ubrzanju prijelaznih razdoblja, naš je stav da imamo 1,2 milijuna umirovljenika, da će ta brojka biti konstanta do 2060. i da moramo raditi na većoj zaposlenosti - kaže nam naš izvor.

Prijevremene mirovine

Kao bitne mjere spominju su još i informatizacija poslovanja javne uprave, smanjenje ukupnog administrativnog tereta za tvrtke, ukidanje parafiskalnih nameta, rješavanje problema rada na crno, te racionalizacija sustava agencija. U obrazovanju računaju na uvođenje programskih ugovora u sustav visokog obrazovanja, te izmjene zakona o obrazovanju odraslih.

Ministricu Milanku Opačić pak čeka reforma sustava socijalnih naknada kroz jedinstveni novčarski centar.

- U ovom trenutku ne mogu još govoriti o brojkama jer tek treba napraviti završni program. Mi imamo vidljiv trend smanjenja deficita i bitno sporiji rast javnog duga. Deficit je prije ove Vlade 2011. iznosio 7,7 posto, a mi smo ga u 2014. doveli na 5 posto. I sad idemo dalje. Naš cilj je restrukturirati dug, ne samo države, nego cijelog javnog sektora - poručuje naš izvor.