Planinarski domovi: Priprema se privatizacija domova i kuća bez utjecaja planinara

1. Milane, što se to valja iza brda kada se ove jeseni na državnoj televiziji prikazuju dokumentarci o planinama i serija o Gorskoj službi spašavanja. Je li to slučajno?

- Obje te serije, i dokumentarna "Planine" i igrana "Gora", idu na javnoj televiziji, HRT-u. Očito taj prostor mnoge privlači, što mi je kao ljubitelju planina drago. Ali, kako vidimo ovih dana, to ne privlači samo kreativce, scenariste i redatelje.

2. Da, pitam to jer je u isto vrijeme u zakonsku proceduru otišao nacrt Zakona o upravljanju nekretninama u državnom vlasništvu u kojem se spominje i upravljanje imovinom Planinarskog saveza. Koje su novosti?

- Prema prijedlogu Ministarstva državne imovine RH, upravljanje planinarskim domovima koji su na državnom zemljištu poput nacionalnih parkova i parkova prirode prešlo bi u nadležnost tih ustanova, a domovi na zemljištu koje pripada županijama potpali bi pod nadležnost županija. Planinarska društva koja su dosad njima upravljala uopće se ne spominju u tom prijedlogu, kao ni njihova krovna udruga, Hrvatski planinarski savez (HPS).

3. Tko je dosad upravljao tom imovinom i kako?

- Upravo planinari i njihova društva. Oni su ih, uglavnom između dva svjetska rata, i gradili, ponekad uz potporu države. Proteklih 70 godina su ih onda i održavali, uglavnom bez strukturirane i velike državne pomoći i ulaganja. Na vlastite mišiće, znoj, sredstva. Oni njima i upravljaju, drže ih otvorenima, lože vatru kako bi se svi koji do njih dođu mogli ugrijati, biti suhi i sigurni. Ministarstvo sad predlaže zakon kojim budućnost tih objekata dolazi u veliko pitanje. Pa. većine tih domova, da nije bilo planinara, ne bi više niti bilo!

4. U kakvom su sada stanju ta 44 planinarska doma i 76 planinarskih kuća koliko ih u registru ima Hrvatski planinarski savez?

- Stanje svakog doma ovisi o njegovu specifičnom položaju i uvjetima na terenu. Nešto više od pola ih je na privatnim zemljištima. Ukupno 47 planinarskih domova i kuća je na zemljištu u vlasništvu države. Samo u šest njih postoji ugostiteljska ponuda koju pružaju registrirani ugostitelji. Za preostale nema zainteresiranih ugostitelja jer im poslovanje ne bi bilo isplativo. Ali, tamo gdje nema love, ima, srećom, entuzijazma i planinarskog duha, a za to skrbe društva.

5. Iz HPS-a navode niz manjkavosti prijedloga zakona, čak se ne definira što je kuća, a što planinarski dom. Koje se primjedbe šalju u e-savjetovanje?

- HPS predlaže da domovima upravlja on sa svojim udrugama članicama, a prihod od zakupa ugostiteljskog dijela planinarskih domova na državnom zemljištu išao bi u državni proračun.

6. Što bi bilo s njima?

- U domovima na terenu nacionalnih parkova i parkova prirode ugostitelji bi bili oni oko kojih se usuglase i javna ustanova i HPS, a u domovima izvan nacionalnog parka za ugostiteljstvo bi bila potrebna suglasnost Ministarstva i HPS-a. Dakle, dogovor, a ne dekret "nebitno je što misle planinari".

7. O čemu se šuška na društvenim mrežama, za što je 40.000 planinara?

- Golema većina stoji iza stavova HPS-a koji se i meni čine utemeljeni. Ljudi su ogorčeni, dobro znaju tko je o domovima dosad brinuo, a od koga se mogu nadati slaboj učinkovitosti ili neugodnim iznenađenjima po principu "tko mi da više, njegovo je, a mene baš briga". Za ovo nas sve mora biti briga.

8. Iako već imate dosta iskustva, zašto niste postali član niti jednog planinarskog društva?

- Znate kako kaže Woody Allen: "Ne bih bio član niti jednog društva koje bi mene imalo za člana". Šalim se, puno je odličnih društava, ali za moje sitne planinsko-izletničke potrebe zasad su bili sasvim dovoljni ruksak, obitelj i prijatelji.

9. Gdje nas i zašto vodite u TV serijalu "Planine"?

- Voditelj sam jedne od epizoda u kojoj hodamo po Gorskom kotaru u koji sam se zaljubio pišući roman "Srce mog medvjeda". Zato se tamo pomalo osjećam kao doma.

10. Kada kažete kako "ne ideš u planinu da je osvojiš, nego da ona osvoji tebe", što vas najčešće iznenadi na povratku s nje?

- Konstantna komunikacijska buka i negativnosti koje serviraju mediji i politika. Ljudi se, pak, brzo i lako pjene oko stvari u koje nemaju ni dublji uvid, ni širu sliku. Dobar dio njih po društvenim mrežama samo prosipa žuč, a kad treba nešto napraviti, ništa.

A da ja vas nešto pitam...

MILAN: Koliko medvjeda treba da odšarafe posljednju žarulju u planinarskom domu koji nitko ne održava?

ŠIMIĆ: Što bi rekao Đuro Huber, dovoljan je samo jedan srčani medvjed da spasi dom tamo gdje ima previše majmuna...