Plenković: ‘Četvrti smo po rastu BDP-a među članicama EU-a. To je po meni sjajno‘

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je kao "sjajne" ocijenio podatke o rastu BDP-a u 2022. i posljednjem lanjskom kvartalu, s obzirom da je prošlu godinu obilježio rast inflatornih pritisaka te energetska i prehrambena kriza.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu po kojoj je hrvatsko gospodarstvo poraslo u četvrtom tromjesečju prošle godine, sedmi kvartal zaredom, no rast je usporen na četiri posto, dok je u cijeloj 2022. BDP porastao za 6,3 posto.

Na pitanje novinara je li to usporavanje najava nekih lošijih trendova, Plenković je odgovorio da bi stvari postavio sasvim drugačije.

"Ja bih postavio stvari da nam je rast BDP-a u godini najvećih tektonskih poremećaja i kriza, energetske i prehrambene, kao i inflatornih pritisaka, iznosio 6,3 posto, što je prema dostupnim podacima četvrti (najveći) rast među članicama EU-a. To je po meni sjajno. Sjajan je i četvrti kvartal s rastom od četiri posto", izjavio je Plenković u Pitvama u općini Jelsa na otoku Hvaru, gdje je sudjelovao na svečanosti otvorenja Vinogradarskog muzeja.

‘Važni iskoraci‘

U investicijama, ali i ostalim sastavnicama BDP-a, vide se važni iskoraci, dodao je Plenković.

Podsjetio je da su lani ostvareni strateški ciljevi poput ulaska u europodručje i šengenski prostor, a pomoglo se i građanima i gospodarstvu s paketima vrijednosti 3,6 milijardi eura, koji su uključivali i regulaciju cijena struje, plina i naftnih derivata.

"Kad se taj kumulativni efekt zbroji, onda dođemo do toga da nam je rast 6,3 posto", istaknuo je Plenković.

Izjavio je i da nije novost da globalna ekonomija usporava, međutim usporava manje no što se prvotno mislilo.

Predsjednik Vlade očekuje i da će ova turistička sezona biti sjajna, dodajući kako je resorna ministrica Nikolina Brnjac jučer izvijestila da je na prošlotjednom velikom turističkom sajmu u Münchenu zabilježen "enorman, gotovo veći nego ikada" interes za Hrvatskom.

"Sigurno ćemo iskoristiti činjenicu da je naša valuta euro, da zbog schengenskog prostora nema više barijera na granicama i da će rast biti bolji nego što ga predviđamo i mi sami, ali i međunarodne financijske institucije ili organizacije", ocijenio je Plenković.

Naime, Vlada je projicirala rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 0,7 posto.

O dizanju cijena

Na pitanje novinara što nas očekuje od 1. travnja, kada bi na snagu trebao stupiti novi paket pomoći građanima i gospodarstvu, Plenković je ponovio da cijeli ekonomski tim Vlade radi na tom paketu, pri čemu se "pažljivo nastoji pronaći mjere koje će biti kalibrirane, primjerene trenutku, uz fokus na energente".

Namijenjene su onima kojima je potrebno u ovim kriznim okolnostima "dati ruku" i pomoći im, kao što im se pomoglo i do sada, rekao je predsjednik Vlade, dodajući da se balansom mjera želi zadržati ekonomski i socijalni standard hrvatskih građana, kao i "pod svaku cijenu" očuvati socijalnu koheziju i izbjeći socijalnu frakturu.

"To smo do sada u potpunosti uspjeli, bilo da je riječ o covidu, bilo da je riječ o ekonomskim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu", ustvrdio je Plenković, koji je dodao da kada paket bude gotov, tada će biti i predstavljen javnosti.

Upitan kako se boriti s najavljenim poskupljenjima nekih stranih brendova, koja bi trebala stupiti na snagu sutra, Plenković je odgovorio da se to može i uspoređivanjem cijena, podsjetivši na aplikaciju Kretanje cijena koju je uspostavilo ministarstvo gospodarstva.

Pozdravio je što je dio trgovačkih lanaca "deklarirao ogromnu paletu proizvoda" na toj aplikaciji, pa građani sada imaju mogućnost birati proizvode tamo gdje su povoljniji.

"Tržište će naravno činiti svoje, ali nije dobro da se dižu cijene ako za to nema neke realne potrebe, u smislu rasta troškova inputa", poručio je Plenković, rekavši i da treba voditi računa da su odlukama Vlade cijene energenata zadržane na niskoj razini.