Plenković najavio sjednicu Odbor za gospodarstvo: Tema je plinska afera, stižu Filipović i Barbarić

Premijer Andrej Plenković zahvalio se u četvrtak potpredsjedniku Vlade ministru Tomi Medvedu na postizanju dogovora o privremenom rješenju za čelnu osobu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) te poručio kako brigadni general Mijo Validžić ostaje prijedlog Vlade za ravnatelja VSOA-e.

"Zahvaljujem se potpredsjedniku Tomi Medvedu na postizanju dogovora u vezi privremenog rješenja za čelnu osobu VSOA-e i ponavljam da je pozicija Vlade i dalje čvrsta na prijedlogu brigadnog generala Mije Validžića sa svim kompetencijama koje on ima u svojoj dosadašnjoj karijeri da preuzme tu dužnost", rekao je premijer u uvodnom govoru na sjednici Vlade.

S te pozicije vodit će se razgovori u sljedećim tjednima s Uredom predsjednika Republike s ciljem da se to pitanje što prije riješi, dodao je.

Djelatnik VSOA-e brigadir Ante Kujundžić ovlašten je za obavljanje nužnih poslova u idućih mjesec dana s obzirom na to je da je 10. srpnja ravnatelju Ivici Kinderu istekao mandat.

Prema usuglašenoj Odluci, do imenovanja novog ravnatelja, Kujundžić će obavljati koordinaciju poslova i potpisivanje akata iz djelokruga VSOA-e.

Osoba koja će privremeno, idućih mjesec dana, koordinirati poslove i potpisivati akte VSOA-e, imat će ograničene ovlasti te nije, između ostaloga, ovlaštena podnositi pisane prijedloge za primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka.

Komentirao i plinsku aferu

Plenković se osvrnuo i na plinsku aferu te je najavio sjednicu Odbora za gospodarstvo.

“Pitanje koje je zaokupilo javnost jest prodaja viškova plina. O tome će danas biti više riječi na Odboru za gospodarstvo, gdje će biti naš ministar Filipović, bit će i predsjednik Uprave HEP-a Barbarić, a i čelni ljudi Plinacroa, HERA-e i HROTE-a, s ciljem da se rasvjetli situacija koja je nastala. Ipak, iskoristio bih ovu prigodu da ponovimo bit politike hrvatske Vlade u ovoj energetskoj krizi bez presedana. Prvo uzrokovana je agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu i to je polazišna točka svih problema. Ona je imala enormne ekonomske, energetske, prehrambene i inflacijske posljedice na brojne države, posebno one u Europi. To se manifestiralo ponajprije u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prvenstveno cijena plina, koji uz sebe veže rast cijena struje i naftnih derivata. Kad rastu cijene energenata, one utječu i na troškove života u svim mogućim aspektima funkcioniranja.”

‘‘Važnu ulogu je imao HEP, što je važno i ispravno. To je državna kompanija i u ovakvoj krizi je instrument za osiguranje cijene i dovoljne količine plina. Osigurane su zalihe plina i za iduću sezonu‘‘, poručio je.

‘‘Na temelju izvješća ćemo detaljno analizirati situaciju, koju mi želimo rasvijetliti i da donesemo odluke ako ih treba donijeti‘‘, dodao je.