Plenković o odgodi glasovanja o misiji NATO-a: ‘Treba pojasniti što je istina, a što laž...‘

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade je nekoliko zakona iz financijskog sektora, među njima i izmjene i dopune Zakona o platnom prometu te izmjene i dopunama Zakona o elektroničkom novcu. Vlada će donijeti i uredbu o visini minimalne plaće za iduću godinu.

Uoči sjednice Vlade, uvodno se obratio premijer Andrej Plenković.

Na početku se osvrnuo na plan Volodimira Zelenskog za kraj rata u Ukrajini. Kaže da su dogovorene daljnje mjere za pomoć Ukrajini, kao i da je jedna od ključnih tema bila pitanje migracija.

Plenković se osvrnuo i na rast plaća i mirovina u Hrvatskoj, rekavši da je prosječna plaća sada 1324 eura. Istaknuo je i da je počela isplata jednokratnog dodatka umirovljenicima.

Osvrnuo se i na posjet glavne europske tužiteljice Laure Kovesi Hrvatskoj.

- Mislim da je bio odličan dijalog i nastavljamo suradnju. RH je bila prva među zemljama koje su se odlučile za pojačanu suradnju otvaranjem ureda europskog javnog tužitelja, rekao je Plenković, prenosi N1.

Najavio je i da će Vlada danas donijeti odluku o minimalnoj plaći, Taj će se iznos minimalne bruto plaće dići na 930 eura.

- To je oko 15 posto više nego što je bilo dosada. Tako pomažemo ljudima koji primaju minimalne plaće. Minimalna plaća je od 2016. rasla 134 posto, to je ono što gledamo kroz naša dva mandata i na početku trećega. Rast minimalne plaće automatski diže i studentsku satnicu na 6,06 eura, o čemu će posebnu odluku donijeti ministar Fuchs, kaže premijer.

Najavio je i kompenzacijske mjere za poslodavce zbog rasta minimalne plaće.

- HZZ će prva tri mjeseca 2025. nadoknaditi razliku rasta minimalne plaće. Za svakog radnika koji trenutno prima minimalac, poslodavac će moći tražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće, rekao je.

Osvrnuo se i na polemike oko NSATU misije, rekavši da vidi potpuno nerazumijevanje situacije od strane oporbe. Glasovanje je odgođeno dok se za to ne steknu uvjeti, kako je ranije najavio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a Plenković kaže da je potrebno uložiti dodatne napore u to da se javnosti i zastupnicima pojasni ‘što je istina, a što laž‘.

- Istina je da ni Hrvatska ni bilo koja druga saveznica koja će sudjelovati u ovoj aktivnosti neće postati zaraćena strana, ne ulazi u vojni sukob s Rusijom. Stav Vlade je da želimo sudjelovati, i to praktički slijedom deklaracije sa summita NATO-a u Washingtonu. Tamo Milanović nije iskazao nikakvo protivljenje toj aktivnosti, a kamoli naznake da RH neće sudjelovati. Vlada želi biti odgovorna članica Saveza i pomoći Ukrajini. Prijedlog o dva časnika koji idu u Njemačku je došao iz vojnog stožera, to nije odabir ni Vlade ni mene, nego hrvatskih časnika. Budući da je stvar prilično jasna, a zbog laži i konfuzija koje je stvorio Milanović, smatramo da javnost i zastupnici trebaju više vremena da shvate o čemu se radi, kako ne bismo ispali zemlja koja ima problema s razumijevanjem onoga što je prilično jednostavno. Žao mi je Kundida koji je bio u svojevrsnom pritvoru dok je trajao Odbor za obranu. Presedan kakav RH još nije doživjela, duboko nepoštovanje i prezir prema svim hrvatskim vojnicima i časnicima. Tome se Vlada duboko protivi jer to nije u nacionalnom interesu nego je isključivo stvar u tome da hrvatske političke scene, na čelu s Milanovićem, staje na rusku stranu. To je jedini epilog ovoga, zaključio je Plenković, a navode da je Milanović ‘brana demokracije‘ nazvao je ‘gnjusnom laži‘ te ga još jednom nazvao ‘zlokobnim kršiteljem Ustava‘.