PLENKOVIĆ O UHIĆENJIMA PRIPADNIKA HVO-a: 'Službe nisu znale za uhićenja u Orašju, inače bih drukčije planirao posjet BiH'

Premijer Andrej Plenković u petak je izjavio da hrvatske nadležne službe nisu imale informaciju da će doći do uhićenja deset pripadnika HVO-a početkom tjedna u Orašju dodavši da bi u protivnom sigurno drukčije bio planiran sadržaj njegovog prvog službenog posjeta kao premijera, upravo BiH, samo dva dana prije tih uhićenja.

Plenković je potvrdio da postoje indicije kako bi se i u budućnosti mogle dogoditi uhićenja slična onima u ponedjeljak u Orašju, a to, naglasio je, treba izbjeći kroz suradnju sa BH stranom.

Plenković je na pitanja vezana uz uhićenja u Orašju odgovarao nakon proslave Dana pravnog fakulteta održane u zagrebačkom HNK. Na upit kako je dojam da nitko nije znao da će doći do uhićenja te da je u ovom slučaju hrvatska politika bila nespremna, odgovorio: „Ne, nismo bili nespremni. Međutim, sve službe koje su relevantne očito ovu informaciju nisu imale. Ja sam to temeljito ispitao“, rekao je Plenković.

Ispitao je to, pojasnio je, na sastanku održanom u srijedu u Banskim dvorima na kojem su nazočili čelni ljudi svih nadležnih resora. Utvrđeno je, kaže, da nitko nije imao informaciju o tome da će doći do uhićenja u Orašju jer bi inače drukčije planirao odlazak u posjet BiH krajem prošlog tjedna.

„Nažalost, to nije bilo poznato, da je bilo poznato sigurno je da bismo malo drukčije planirali sadržaj posjeta. No, evo, dogodilo se. Sada smo u poziciji da našim državljanima pomognemo najprije pružajući svu potrebnu pravnu pomoć, a isto tako da vidimo kako se ovakve i slične situacije mogu spriječiti u budućnosti“, rekao je premijer.

Izrazio je nadu da više neće doći do sličnih uhićenja. „Međutim, sve je moguće. Vidjeli ste čitav niz izjava proteklih dana. Kao i moju vrlo jasnu izjavu jučer na Vladi. O svemu tome će hrvatska država, Savjet (za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i drugim međunarodnim sudovima) i nadležne institucije voditi računa. Naravno da postoje indicija da ovakvih situacija može biti i u budućnosti. Međutim, na nama je da u suradnji sa BH stranom vidimo kako se slične situacije mogu izbjeći i da se u konačnici riješe svi procesi koji su vezani za ratne zločine i kršenje humanitarnog prava“, rekao je.

Nije cilj vršiti pritisak na pravosuđe BiH, već uspostaviti kvalitetnu suradnju

Naglasio je i da ni jedna njegova izjava vezana uz slučaj uhićenja nije imala za cilj pritisak na pravosuđe BiH, nego za cilj imaju uspostavljanje kvalitetne suradnje kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina i općenito međunarodne suradnje u kaznenim pitanjima.

Rekao je i da Hrvatska provodi „određene pravne radnje“, no da se ne radi o retorziji, odnosno odvraćanju istim mjerama. Novinari su ga, naime, pitali je li točno pisanje domaćeg tiska da i Hrvatska ima spremne optužnice protiv pripadnika Armije BiH.

„Mislim da, prije svega, svaki zločin koji je počinjen, treba procesuirati. Postoje određene pravne radnje, međutim tu se ne radi ni o kakvim mjerama retorzije, nego o postupcima, istragama koje, ako se za to pokaže osnovana sumnja, mogu postati pravi predmet“, odgovorio je Plenković.

Naglasio je i da bilo kojem od procesa ne smije biti selektivnog pristupa. Novinari su ga, naime, pitali je li riječ o političkim procesima, s obzirom na to da je i sam jučer na sjednici Vlade rekao kako je „indikativan tajming“ uhićenja u Orašju.

„Važno je da u procesima nema nikakvog selektivnog pristupa. Osobito ne u procesima za koje je očito da su se u nekoj široj, ranijoj fazi istrage, spominjala imena nekih drugih ljudi, neke druge nacionalnosti“, kazao je.

Potvrdio je i da se „u određenim dokumentima“ spominjalo i ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, ali da detaljnijih saznanja o tome u ovome trenutku nema.

Među uhićenima je Đuro Matuzović (64), umirovljeni general HVO i organizator obrane na području Orašja i ratni zapovjednik oraškog zbornog područja, čiji je odvjetnik u medijima izjavio da njegov branjenik neće biti „ničije žrtveno janje“, a na pitanje kako doživljava tu izjavu, Plenković ponavlja da će Hrvatska pomoći i njemu i svim uhićenima.

„Kao hrvatska vlada pomoći ćemo i njemu i svim drugim hrvatskim građanima u ovoj situaciji u kojoj su se našli. A kada je riječ o detaljima obrane o tome treba vidjeti s njegovim odvjetnicima i naravno uskladiti s interesima RH“, rekao je.

Cvitan: Indikativno da su pod istragom u Orašju samo hrvatski državljani

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u petak je ustvrdio da je prije uhićenja desetorice bivših pripadnika HVO-a u Orašju "zatražena dokumentacija za 28 osoba" po čijim se imenima moglo zaključiti da je riječ o pripadnici "različitih entiteta" te da je indikativno da se pod istragom u konačnici našlo samo 10 hrvatskih državljana.

"Mi smo zatražili određena pojašnjenja. Činjenica je da se dokumentacija tražila u odnosu na 28 osoba, činjenica je da se po imenima i prezimenima može zaključiti da su pripadnici različitih entiteta, činjenica je da je samo 10 hrvatskih državljana pod istragom i da se nalaze u sitražnom zatvoru", kazao je Cvitan novinarima nakon zatvorene sjednice saborskog odbora za pravosuđe.

Na novinarsko pitanje Cvitan je kazao da ne zna jesu li se istrage vodile i protiv osoba iz Republike Srpske. "Činjenica je da je bilo u odnosu na 28 osoba upit, a samo 10 hrvatskih državljana je pod istragom. Gdje su ostali nestali ja ne znam, ali je indikativno", rekao je Cvitan.

Ustvrdio je i da za uhićenja u Orašju nije kriv nitko iz Državnog odvjetništva jer je suradnja s tužiteljstvom BiH ostvarena temeljem sporazuma iz 2005. i 2013. koje su odobrili ministarstva pravosuđa i vanjskih poslova, uz suglasnost Vlade.

Za uhićenja u Orašju Cvitan je, kako je rekao, doznao iz medija. "Nisam imao pojma da će se ovo desiti i pogotovo da će se desiti na ovakav način i s jednim neselektivnim pristupom u odnosu na pitanje osoba i nacionalnosti kojoj pripadaju.", ustvrdio je Cvitan.

Novinarima je kazao i da u odnosu na taj slučaj Državno odvjetništvo ne može učiniti ništa. "DORH je neovisno, samostalno pravosudno tijelo zadužen za progon počinitelja kaznenih djela i zaštitu imovinskih interesa RH. DORH u odnosu na ovaj slučaj ne može učiniti ništa", zaključio je Cvitan.

Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Arsen Bauk rekao je da je Odbor dobio vrlo iscrpna izvješća glavnog državnog odvjetnika, ministra pravosuđa i predstavnika Ministarstva vanjskih poslova o tijeku pravosudne suradnje s BiH.

"Jednodušna je ocjena da pravosudna suradnja s tužiteljstvom BiH po pitanju progona organizirang kriminala i drugih kaznenih djela ide dobro, vrlo dobro, a što se tiče procesuiranja ratnih zločina ukazano je na određene neprihvatljive formulacije u određenim predmetima koje vodi tužiteljstvo BiH, a tiču se njihovog viđenja uloge RH i dužnosnika RH od 1992. do 1995. u BiH", rekao je Bauk.

I Bauk je potvrdio da je prije uhićenja desetorice hrvatskih državljana "dobijen zahtjev za 28 osoba", te da saborski zastupnici imaju pravo propitati "zbog čega je došlo do te selekcije samo 10 osoba hrvatske nacionalnosti".

"Naravno ovisno od odgovora koje dobijemo možemo dalje nešto reći. Samo možemo reći da je to indikativno", rekao je Bauk.

Pritom nije želio komentirati obrane pojedinih optuženika i izjave njihovih odvjetnika. "Svako ima pravo na obranu... međutim morate primijetiti da taj odvjetnik nije negirao zločin nego samo da njegov branjenik nema s time ništa. Prema tome pustimo neka nadležana pravosudna tijela BiH i nadležna tijela RH dobiju dodatne informacije o tom slučaju i da na osnovu toga ne donosimo generalne zaključke. Onog trena kada tijela RH utvrde da u postupanju organa BiH postoji diskriminacija prema Hrvatima tada smo dužni reagirati, a do tada dužni smo samo pratiti i vidjeti da li se to događa", zaključio je Bauk.