PLENKOVIĆ OBILJEŽIO DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA 'Rehabilitacija ustaštva? Moramo uvijek sprečavati pojave tog tipa'

Premijer Andrej Plenković je zajedno s drugim državnim dužnosnicima u petak u povodu 27. siječnja, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, položio vijenac na Židovskom groblju na Mirogoju poručivši da moramo raditi na kulturi sjećanja, zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu.

PVRH @AndrejPlenkovic: Obilježavanjem #HolocaustMemorialDay držimo sjećanje na jedan od najvećih zločina u ljudskoj povijesti kako se takvo nešto više nikada ne bi ponovilo. Moramo raditi ne samo na kulturi sjećanja, nego i na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu. pic.twitter.com/IVdvYC23Q4

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) January 24, 2020

"Želimo da se opomena na ovakav veliki zločin uvijek ureže svima u sjećanje i da se takvi zločini nikada ne ponove. Danas moramo raditi ne samo na kulturi sjećanja, nego i na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu", izjavio je Plenković poslije polaganja zajedničkog vijenca u ime Republike Hrvatske ispred skulpture Mojsija na Mirogoju.

Došli su izraziti poštovanje prema milijunima žrtava tog najvećeg zločina u povijesti čovječanstva, ističe, ali se i prisjetiti 117 hrvatskih pravednika koji su pomagali spasiti Židove u najtežim trenucima.

Upitan o žalbama manjinskih udruga o pojavi rehabilitaciji ustaštva, poručio je da uvijek moramo sprječavati pojave toga tipa.

"Na tome radimo jer to nisu vrijednosti koje dijelimo. U našem programu su najviši standardi poštivanja ljudskih i manjinskih prava i na tome ćemo ustrajati jer su to vrijednosti slobodne i moderne Hrvatske", naglasio je.

Jandroković: Treba mlade upoznavati s tim što se događalo

Podsjećajući na mračno vrijeme Drugog svjetskog rata, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je kako je tada "ljudski um dotakao dno", a zlo je vodilo ljude u činjenju strašnih nedjela i zločina, gdje su ubijani i progonjeni milijuni ljudi samo zbog toga što su pripadali određenom narodu ili skupini.

"Prošlo je već puno godina od tada i blijede sjećanja na ta vremena, zato treba podsjetiti mlađe generacije na to što se događalo. Treba ih podsjetiti da sloboda, mir, demokracija, pluralizam ne dolaze sami od sebe, već se za njih treba boriti", poručio je Jandroković dodajući da je uvijek nužno podsjećati na to i boriti se za istinske vrijednosti koje omogućavaju život u miru i slobodi.

Hrvatska je zemlja koja je bila žrtva totalitarnih i zločinačkih režima i lijevih i desnih, ističe, i to nas obvezuje da među mladim generacijama uvijek govorimo o potrebi borbe za slobodom, mirom i demokracijom.

"Imamo ružno sjećanje na ono što se događalo, ali to nam sjećanje treba biti poticaj da budućnost u Hrvatskoj bude bolja", poručio je.

Da-Don: Imamo problem zbog pozdrava "za dom spremni"

Rabin židovske vjerske zajednice "Bet Israel" u Zagrebu Kotel Da-Don ocijenio je da u svijetu raste antisemitizam kao nikad prije dok se ponavlja rečenica 'da se nikad ne ponovi'.

"To pokazuje da imamo ozbiljni problem u društvu i da riječi više ne mogu pomoći. I u Hrvatskoj imamo problema ako su ljudi još uvijek uvjereni da 'za dom spremni' znači nešto dobro za Hrvatsku", naglasio je Da-Don.

Upitan kako se s time nosi Vlada, rekao je da vjeruje da ima dobru namjeru, ali da još uvijek neke stvari nisu riješene.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, ili Jom hašoa, obilježava se 27. siječnja. Holokaust označava uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933–45).

Židovima su oduzeta građanska prava, proganjani su i pljačkani temeljem rasnih zakona, a kasnije je provođen "plan konačnog rješenja židovskog pitanja" sustavima koncentracijskih logora smrti s plinskim komorama.

Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

Na području NDH od ukupno 39.000 Židova stradalo ih je više od 30.000, najveći dio u ustaškim logorima, a oko 7000 otpremljeno je u smrt u nacističke logore (najviše u Auschwitz). Preživjelo je manje od 9000 Židova, od čega s područja Hrvatske oko 5000, a s područja BiH oko 4000 (Hrvatska enciklopedija).