Plenković objasnio zašto želi uvesti neradnu nedjelju: ‘Proveli smo detaljna ispitivanja...‘

Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji u petak sudjeluje na europskom Socijalnom samitu u Portu, rekao je u izjavi hrvatskim medijima da podržava zabranu rada nedjeljom jer je u Hrvatskoj "potrebno napraviti ravnotežu između radnog i obiteljskog života".

"Naša inicijativa se nikako ne kosi sa željom za većim brojem zaposlenih, s većim gospodarskim rastom, sa socijalnom uključenošću. Dapače, mi smo prošle godine u izbornoj kampanji vrlo jasno rekli da želimo napraviti takav zakon u trgovini koji će načelno zabraniti rad nedjeljom ali će ga se omogućiti do 16 nedjelja u godini zbog činjenice što je Hrvatska turistička zemlja, a da je trgovina važna", izjavio je Plenković ispred kongresne dvorane gdje se održava samit.

Rekao je da je u četvrtak taj prijedlog upućen koalicijskim partnerima i da su oni podržali tu ideju "s obzirom da je to nešto o čemu smo proveli detaljna ispitivanja. Ispitivanja što većina hrvatskih građana zaista podržava. To je u konačnici u duhu tradicije našeg naroda, da je nedjelja neradni dan".

Najava nedjelje kao neradnog dana u Hrvatskoj izazvala je podijeljena mišljenja uoči lokalnih izbora koji se održavaju ovaj mjesec. Tisuće osoba je nezaposleno a brojne kompanije ugrožene zbog krize izazvane koronavirusom.

"Ja ne vidim da bi trebalo doći do problema s dobiti eventualno onih kompanija koje gledaju na nedjelju kao na jedan od dana koji im je bitan, dapače, to se i u drugim zemljama dobro rasporedi na dan prije i dan kasnije. Nije to nešto što ni drugi nisu prošli a i funkcionira", rekao je premijer.

On je istaknuo da se može očekivati "prirodno balansiranje" te nedjelje jer će "biti 16 (radnih) nedjelja, prema našem prijedlogu".

"Meni se čini da je to jako dobra i poželjna inicijativa, a u konačnici postoje i oni trgovački centri i lanci koji ne rade nedjelom već sada jer je to njihov odabir. Prema tome, moramo voditi računa i o pravima radnika i tom jednom balansu između radnog i obiteljskog života. To je cijeli smisao ovog Socijalnog skupa, da vodimo računa o svim tim elementima. Ne možemo samo voditi računa o jednom elementu", napomenuo je.

Plenković je u petak sudjelovao u Portu na Socijalnom samitu na kojem se okupilo 24 od 27 šefova država EU-a, a koji bi u subotu trebali objaviti deklaraciju prema kojoj će pojačati socijalnu politiku u idućih 10 godina.

Europska komisija je u ožujku predložila akcijski plan čiji je cilj do 2030. imati zaposleno 78 posto stanovnika Europske unije u dobi između 20 i 64 godine. Također bi i položaj radnika trebao biti bolji, a uvjeti njihovog rada kvalitetniji.

"Ovaj Socijalni samit, drugi nakon Goeteborga prije četiri godine, vrlo je bitan jer dolazi u trenutku kada smo svi, kao predsjednici vlada i ministri, bili zaokupljeni ključnim pitanjem zaštite radnika. Moja intervencija je išla u tom pogledu, da naglasi koliko je bila važna uloga države u proteklih 15 mjeseci. Samo je država mogla iznijeti sve ovo što smo mi, ali i drugi, uspjeli napraviti", izjavio je Plenković.

Premijer je istaknuo da su unatoč pandemiji i krizi zadržana i očuvana radna mjesta, da je dano 10 milijardi kuna za naknade radnicima, za skraćeno radno vrijeme, za fiksne troškove. "Oslobodili smo mnoge i poreza i doprinosa, osigurali kredite za likvidnost poslodavcima, napravili posebne programe i mi danas u Hrvatskoj imamo više osiguranika 2021. nego 2020., a što je još važnije više nego i 2019.", dodao je.

Sastanak na vrhu u Portu održava se nakon onog prije dvije godine u rumunjskom Sibiuu, kada je ta zemlja predsjedala Vijećem EU-a. Finska zatim nije planirala sastanak, Hrvatska nije mogla zbog covida-19, a Njemačka nije htjela.

"Od Sibiua do Porta su prošle tako dvije godine. Drago mi je što se održava ovaj samit, to je ipak jedan signal normalnijeg rada Europskog vijeća", napomenuo je Plenković.

Samit se održava u strogim pandemijskim uvjetima. Konferencijski nastupi se većinom prate online, a svi novinari, zaposlenici i drugi akteri se moraju testirati ispred kongresne dvorane brzim testovima da bi ušli ili pak moraju na ulazu pokazati negativan rezultat PCR testa na koronavirus.

Susretu europskih lidera ne prisustvuju samo šefovi Njemačke, Nizozemske i Malte zbog posljedica i restriktivnih mjera u njihovim zemljama.

Sudionici, među kojima i predstavnici radnika i civilnog društva, složili su se da je EU-u potrebna dodatna socijalna komponenta jer milijuni pate zbog pandemije.

"Sada dolazimo u ključnu drugu fazu, idemo iz tranzicije očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja radnih mjesta. Svi zajedno smo postigli konsenzus da to možemo i moramo napraviti usporedno s digitalnom i zelenom tranzicijom, jer ona ide ukorak s prioritetima nacionalnog plana oporavka i otpornosti te da reforme koje ćemo poduzeti omoguće otvaranje novih radnih mjesta", izjavio je Plenković dodavši kako je njegova vlada u "protekle četiri godine stvorila 110.000 radnih mjesta u odnosu na 2016.godinu".

"A imamo jasan plan da to učinimo i do kraja mandata naše druge vlade. Cilj nam je stopu zaposlenosti koja je sada 67 posto podići na 78 posto do 2030. Na razini EU-a je ambicija nešto viša, 78 posto, ali mi stalno lovimo taj korak i mislim da smo tu na dobrom tragu", rekao je.

"Zato je važno da razumijemo da smo u zadnje četiri godine investirali ukupno 3 milijarde eura. U konačnici gospodarski rast, socijalna uključenost, a u krajnjoj liniji i prosječna plaća koja je od prije nekoliko tjedana prvi put iznad 7000 kuna govore da smo vlada koja je stala uz radnike u pravom trenutku, a to je sada", zaključio je premijer.