Plenković objavio detalj o porezu na nekretnine koji je prošao ispod radara: Vlada se opet predomislila!

Porez na nekretnine ipak će se plaćati u rasponu od 0,6 do osam eura po četvornom metru i bit će obvezan za sve vlasnike uporabljivih praznih nekretnina i apartmana, ali će postojati izuzeci za socijalne kategorije vlasnika koji ne mogu plaćati ni taj minimalni iznos.

Objavio je to jučer na konferenciji za medije predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je poručio da se porez na nekretnine uvodi kako bi stanovanje u Hrvatskoj postalo priuštivije, a istodobno se dodatno snižava i stopa poreza na dohodak, čime se ispunjava predizborno obećanje da se porezno opterećenje prebacuje sve više s rada na imovinu.

Konferencija je sazvana jer je nakon agencije Standard and Poor‘s, koja je prošlog tjedna podignula dugoročni kreditni rejting Hrvatske na A- s pozitivnim izgledima, i agencija Fitch u petak navečer također povećala kreditni rejting države na A-, sa stabilnim izgledima.

Prva verzija poreza na nekretnine bila je da će se on plaćati u rasponu od jednog do 10 eura, zatim je to promijenjeno na raspon od 0 do 8 eura, a zadnja je verzija od 0,6 do 8 eura. To znači da će lokalni čelnici ipak morati raspisati porez u svim zonama, ovisno gdje se nekretnina nalazi, a postojat će iznimke za nekretnine koje su neupotrebljive i za vlasnike koji ne mogu plaćati porez zbog socijalnog statusa.

- Neće se oporezivati kuća ili stan u kojem se živi, koje su u trajnom najmu, objekt mora biti funkcionalan i bit će niz kriterija. Jedinica lokalne samouprave moći će procijeniti i oslobađanje ako bi plaćanje poreza nekome predstavljalo takvu vrstu izdatka da ga ne bi mogao po socijalnim kriterijima platiti. Tu će se donositi individualne odluke o neplaćanju - objasnio je premijer.

Iznimke

To, na primjer, znači da će se za vikendicu na Jadranu površine 70 četvornih metara, koja je prvi red do mora, moći naplatiti do 560 eura godišnje poreza, a ako netko ima staru, trošnu kuću u Lici, koja je neupotrebljiva, na nju se neće plaćati porez.

Kada je riječ o porezu na dohodak, stope će se propisati u maksimalnom iznosu od 15 do 23 posto za dohotke do 5000 eura mjesečno i od 25 do 33 posto za dohotke veće od 5000 eura. Podsjetimo, povećava se i prag za oporezivanje s višom stopom poreza na dohodak sa sadašnjih 4200 eura, na 5000 eura mjesečno.

Općine će moći imati nižu stopu, do maksimalno 20 posto umjesto 22, gradovi s manje od 30.000 stanovnika do 21 posto, umjesto 22,4 posto, veliki gradovi i sjedišta županija do 22 posto, umjesto 25, a Grad Zagreb do 23 posto, umjesto 23,6 posto.

Općine će maksimalnu višu stopu poreza na dohodak moći propisati do 30 posto, umjesto 33, gradovi do 31 posto, umjesto 33,6, veliki gradovi do 32 posto, umjesto 34,5, a Grad Zagreb do 33 posto, umjesto 35,4.

Vlada je razmišljala o tome da i Gradu Zagrebu propiše najveću nižu stopu do 22 posto, ali se od toga odustalo.

Ove porezne izmjene zahvatit će 66 jedinica lokalne samouprave, koje sada imaju veće stope od ovih koje će se propisati, među njima i Zagreb, Omiš, Knin, Sisak, Rijeku, Županju, Vrgorac, Vodnjan, Trogir, Pazin, Novu Gradišku, Gospić, Ludbreg, Dugu Resu, Buzet, Belišće, Klis, Primošten...

Spuštanje stope poreza na dohodak, uz dizanje osnovnog odbitka s 560 na 600 eura na prosječnu zagrebačku plaću samca, koja je za lipanj iznosila 1509 eura, donosi mjesečno neto povećanje od 16,65 eura, odnosno godišnje za gotovo 200 eura.

Da se Vlada odlučila za maksimalnu stopu od 22 posto i za Zagreb, onda bi prosječna plaća samca u metropoli rasla za 28,68 eura.

Gradovi plivaju u novcu

Veće povećanje plaća osjetit će zaposleni u pojedinim općinama koje su dosad imale stopu poreza na dohodak od 22 posto, a sada će biti 20 posto. Tako će, na primjer, stanovnik Klisa na prosječnu plaću, koja je za Splitsko-dalmatinsku županiju u lipnju iznosila 1267 eura, mjesečno dobiti 26 eura više.

Vlada je, podsjetimo, od ove godine lokalnim jedinicama ukinula prirez i raspisala stope u rasponu od 15 do 23,6 posto i time gradovima i općinama omogućila ili da smanjuju stope ili da podizanjem nadoknade ukidaju prirez. Većina gradova nije podizala stope, ali neki, poput Zagreba, to su napravili jer su tvrdili da će im zbog ukidanja prireza, podizanja osnovnog odbitka i praga za oporezivanje nastati velika rupa u proračunu. No, to se nije dogodilo. Gospodarstvo je nastavilo rasti, porasla je i zaposlenost, ali i plaće, posebno u javnom sektoru, što je svim gradovima donijelo veće prihode od poreza na dohodak. Tako je Grad Zagreb, prema podacima Ministarstva financija, u prvih osam mjeseci ove godine zabilježio porast od čak 22 posto. Prihod od poreza na dohodak narastao im je za 141 milijun eura. Prihodi su rasli čak i onim gradovima koji su dodatno smanjivali stope, pa je Bjelovar uprihodio 1,1 milijun eura više od poreza na dohodak, iako imaju stopu od 18 posto. Rijeka je zabilježila porast prihoda od poreza na dohodak za gotovo 10 milijuna eura, pa je gradonačelnik Marko Filipović i prije najavljenih Vladinih izmjena najavio da će spustiti stopu na 22 posto. Split je za oko 8 milijuna eura bogatiji po ovom prihodu, Osijek za 3 milijuna, Pula za oko 4 milijuna, kao i Sisak i Varaždin.