Plenković otkrio da bi SAD za nekoliko dana mogao ukinuti vize za hrvatske državljane: ‘Na tome smo dugo radili‘

U Podravkinu rekreacijskom centru u Koprivnici održava se konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo - Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva". Na skupu je bio i premijer Andrej Plenković.

U panel-raspravi sudjeluje ministar financija Zdravko Marić, predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi i glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško, prenosi HRT.

Uvodno se na konferenciji obratio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. Ovo je 4. puta da se konferencija održava u Koprivnici.

- Lanjska konferencija je bila u okolnostima pandemije koronavirusa koja je izazvala najveću zdravstvenu i gospodarsku krizu od Drugog svjetskog rata. Tada sam naglasio da je Vlada odnosno država odigrala najsnažniju i najveću kartu koju je imala, a to je da je opravdala svoju ulogu. U najvećoj krizi je stala iza hrvatskog privatnog sektora, stala iza hrvatskog radnika i rezultat toga je da smo očuvali radna mjesta u najvećoj gospodarskoj krizi do sada i očuvali likvidnost naših poduzeća, rekao je premijer Andrej Plenković.

- Usporedno smo upravljali sa zdravstvenim sustavom, drugim elementima krize, omogućili da Hrvatska zadrži financijsku stabilnost i stvorili uvjete za reaktiviranje i oporavak gospodarstva, dodao je.

- Imali smo vrlo dobru i kvalitetnu reputaciju u odnosu na postignuća prije krize Covida-19. To je krasilo Hrvatsku do momenta do kad nije naletio Covid-19. Zahvaljujući tome zadržali smo povjerenje, Hrvatskoj su vjerovali i međunarodne institucije i financijske institucije, agencije za kreditni rejting, financijska tržišta. Imali su povjerenje, shvatili su gdje nam je sidro i rekli su oni znaju kuda idu, vjerujemo ovoj ekipi i vjerujemo njihovom planu i to je bio ključ. Povjerenje uz političku stabilnost stvorilo je okvir da smo danas ovdje gdje svi zajedno jesmo, naglasio je premijer.

- Okolnosti su vrlo zahtjevne. Perspektiva će biti uvjetovana sa sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima, rastu cijena hrane i energije. To su ozbiljna upozorenja i sistemske prijetnje za koje ćemo morati nalaziti odgovore i na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Jedan od odgovora na to je ubrzati digitalnu i zelenu transformaciju našeg gospodarstva, ulaganjem u nove tehnologije koristeći izdašnija europska sredstva koja smo osigurali i time činiti sve da budemo otporniji i konkurentniji, istaknuo je.

Izlaganje je podijelio u tri ključna poglavlja:

1) Pokazatelji gospodarskog oporavka kao polazišnoj točci naših politika,

2) Ključni procesi koji će povećati našu konkurentnost i otpornost,

3) Elementi kako mi to vidimo Hrvatsku kakvu trebamo, istaknuo je premijer.

Govorio je o makroekonomskim pokazateljima, rastu BDP-a, zaposlenosti koja je najveća u zadnjih 13 godina.

- Prosječna plaća u lipnju 7175 kuna, što je povećanje od 27% u odnosu na početak mandata, odnosno 1533 kune više, naglasio je premijer. Istaknuo je kako rastu i investicije, da su bili stvoreni uvjeti za uspješnu turističku sezonu te kako se s optimizmom gleda na rast BDP-a u ovoj godini.

- Mi smo se brzo vratili na put gospodarskog oporavka, istaknuo je premijer Plenković te dodao da smo zahvaljujući fiskalnom kapacitetu imali snage dobro reagirati na krizu.

Naglasio je kako Hrvatska iskoristi ogromna EU sredstva, 25 milijardi eura.

- To je financijska injekcija kakvu nikad dosad nismo imali i zato često govorimo da je ovo generacijska prilika za nas, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na ulazak u eurozonu i uvođenje eura. Rekao je da su najglasniji protivnici uvođenju eura oni koji nisu imali nikakve veze s europskom integracijom.

Pitao je nazočne na konferenciji ima li itko tko je protiv uvođenja eura, na što se nitko nije javio.

- Nema nitko, to je interesantno, istaknuo je o prednostima uvođenja eura, a dodao je i da bi u sljedećih nekoliko danas SAD mogao ukinuti vize za hrvatske državljane.

- Na tome smo dugo radili, rekao je premijer.

Rekao je i kako je državu Covid košta 35 milijardi kuna, što nepredviđenih troškova, što smanjenih prihoda.

- To su ogromni novci za državni proračun. Mi smo još imali 2 potresa. Svi imaju Covid, a mi imamo puta 4 troškove Covida u Hrvatskoj, rekao je Plenković.

- Potpore koje smo dali za 700.000 radnika za 120.000 poduzeća, 12 milijardi kuna pokazali su zašto nam je bitna zaposlena Hrvatska, a to je jedan od ciljeva kako vidimo Hrvatsku u budućnosti, dodao je.

Rekao je kako je cilj bio da prosječna plaća 2023. bude 1000 eura.

- A to nam je tu, to nam je nadomak i to bi trebalo koincidirati s članstvom u europodručju i to je plan koji će se sigurno ostvariti, najavio je premijer Plenković.

Ministar financija Zdravko Marić održao je izlaganje "Hrvatska kakvu trebamo - Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva".

Održao je prezentaciju o poreznoj politici, što je napravljeno te nagovijestio smjerove što se planira nadalje. Također je govorio o gospodarskim izgledima i perspektivi Hrvatske, Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kao i o putu uvođenja eura.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan održao je tematsko izlaganje "Što nam je potrebno za stabilan i dugoročno održiv ekonomski rast".

Rekao je kako je cilj HUP-a dobrobit članica odnosno konkurentnost hrvatskih poduzetnika.

- Želimo da Hrvatska bude dobro mjesto za posao, dobro mjesto za ulaganje, a da ne bude samo dobro mjesto za život, rekao je Furjan, prenosi HRT.