PLENKOVIĆ OTKRIO ŠTO NAS ČEKA NAKON UVOĐENJA EURA 'Nećemo dobiti europske cijene, a zadržati hrvatske plaće!'

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u europski tečajni mehanizam, odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om.

Govoreći na početku konferencije "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj", koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanja EU i da je "osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a".

"Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni", kazao je Plenković.

"Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma)“, naglasio je premijer.

Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.

"Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone", istaknuo je Plenković, dodajući da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to. "To je naš cilj i ambicija i na tome trebamo stručnu ali i široku političku podršku", naveo je.

Podsjetio je i da je Hrvatska u svom ugovoru o pristupanju već rekla, što se tiče volje građana, "da" i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti.

Kako je napomenuo, nedavno je na sastanku Europskog vijeća njegov predsjednik Donald Tusk predstavio dokument 'Leaders agenda', kojem je cilj da čelnici država i vlada u EU kroz slijedeće razdoblje od 18 do 20 mjeseci jasno odrede prioritete kojima će se baviti na najvišoj razini.

Pritom je naveo četiri trenutka za europski proces u tom razdoblju koja su po njemu ključna. Prvi se odnosi na Brexit, drugi na sve vezano za kampanju i izbore za Europski parlament, treći, po njegovom sudu i najvažniji, je dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi za razdoblje iza 2020. godine te naposljetku četvrti, koji se odnosi na političke dogovore i odabire o sastavu novih institucija EU.

Kako je istaknuo Plenković, uvođenjem eura Hrvatska bi postala dio najužeg kruga članica naprednijih intergracija EU. Euro Hrvatskoj donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet, ustvrdio je Plenković, naglasivši da ga vidi kao instrument i u našoj bitci za povećanje gospodarskog rasta i ostvarivanja veće zaposlenosti.

Građani će euro osjetiti na vrlo konkretan i opipljiv način, smatra Plenković.

Ne stoji da ćemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće

Kako navodi, na ekonomskom planu prednosti su brojne i velike. Između ostalog, nestat će rizik oscilacije tečaja kune prema euru, smanjile bi se premije za rizik i za kamatne stope na kredite, što znači povoljnije uvjete financiranja za građane, poduzeća i državu, a kao jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi.

"Time će Hrvatska postati još privlačnija i turistima, ali i brojnim ulagačima iz euro područja, a time ćemo povećati i našu konkurentnost", naglašava Plenković.

Cijene u eurozoni u posljednjih 12 godina, od 2004. do 2016., naveo je Plenković, porasle su 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto. Također, u istom razdoblju, u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su mnogo brže nego kod nas. Primjerice, 37 posto u Sloveniji, 60 posto u Slovačkoj, 88 posto u Litvi i Estoniji, 136 posto u Latviji, a u Hrvatskoj 29 posto. "Stoga ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti i o njemu temeljito razgovarati", naglasio je Plenković.

Kazao je da će zajedničkom valutom osnažiti i hrvatsko gospodarstvo i stvoriti uvjete za njegovo brže približavanje razini razvijenih dijelova EU.

Plenković je naglasio da je Hrvatska zahvaljujući fiskalnim i makroekonomskim rezultatima u posljednje dvije godine sada u poziciji da može pokrenuti proces prema uvođenju eura, te da su preduvjeti sada povoljniji nego u prethodnim godinama.

Podsjetivši na rezultate njegove vlade, kao i nepovoljne okolnosti koje su prethodile njenom mandatu, Plenković je istaknuo i slučaj Agrokora, kazavši da je gospodarstvu prijetila najveća destabilizacija od osamostaljenja, s mogućim krahom koncerna, potencijalnim gubitkom nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta te stečajem brojnih poduzeća.

"Sve smo to spriječili. Ponekad imam dojam da velik broj aktera i promatrača nije svjestan posljedica koje su izbjegnute, pa danas nastupa kao da se nikad ništa loše niti nije spremalo pa niti trebalo dogoditi. Malo više prisjećanja i osjećaja za realnost koristilo bi u komentarima na taj proces", rekao je Plenković.

Naglasio je da pritom povećanje kreditnog rejtinga od strane sve tri agencije govori o tome kako su se i na koji način suočili s krizom koja je bila pred Vladom.

EK će tehnički i stručno pomoći

Podsjetio je i da je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prije nekoliko dana u svom govoru u Strasbourgu rekao da Hrvatsku osim Schengenu treba približiti i europskoj monetarnoj uniji.

"Dapače, iz razgovora je jasno da će nam Komisija tehnički i stručno pomoći da taj proces izvedemo na najučinkovitiji način" kazao je Plenković. Što se tiče puta koji je pred državom, Plenković je kazao da Hrvatska skoro i danas ispunjava sve kriterije za uvođenje eura.

Pritom je naveo stabilnost cijena, visinu dugoročnih kamatnih stopa kao i proračunski manjak ispod tri posto BDP-a. Što se tiče javnog duga, kazao je, on prelazi prag od 60 posto BDP, no bitan je njegov trend smanjivanja.

Kako je naveo, iako ostvarujemo i stabilnost tečaja, formalno-pravno taj peti kriterij još nije ispunjen, no to je samo zbog toga jer još ne sudjelujemo u ERM II (europski tečajni mehanizam).

Po tom kriteriju tečaj domaće valute mora ostati unutar unaprijed definiranih margina fluktuacije najmanje dvije godine.

Po Plenkovićevim riječima, napori koje će poduzimati dovest će do toga da se prepozna ambicija Hrvatske, praćena s realnim reformama i argumentima.

I Vujčić za uvođenje eura

Nakon premijera Plenkovića, govorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

- Mi smo pokušali ovdje dati nekakav pregled osnovnih koristi i troškova uvođenja eura.

Najvažnija korist je ukidanje valutnog rizika budući da je Hrvatska izuzetno euroizirana zemlja. Nakon toga je smanjenje kamatnih stopa, niži transakcijski troškovi, potencijal međunarodnoj razmjeni i ulaganjima i neki manji, na primjer pristup financijskim mehanizmima pomoći.

Rizici su od prekomjernog priljeva kapitala i narušavanja ravnoteže kao što smo vidjeli u Grčkoj.

Vujčić je i naglasio da percepcija javnosti o jednokratnom rastu cijena nakon uvođenja eura nije točna, što pokazuju statistički pokazatelji iz država članica koje su ranije uvele euro.

- Porast cijena bit će do 0,2 posto. No, zbog zaokruživanja cijena na nekim uslugama, poput šalice kave u kafiću, percepcija javnosti bila je takva da su cijene rasle, što nije bio slučaj.

Vujčić je upozorio i na "grčki scenarij" u kojem je zaduživanje naglo postalo jeftinije, a socijalni troškovi su u kratkom vremenu vrlo brzo porasli te rekao da se toga moramo čuvati, iako sad u eurozni postoje mehanizmi da se takva situacija opet ponovi.

Na kraju je Vujčić zaključio da su koristi od uvođenja eura znatno veći od troškova te preopručio da se počne s procesom uvođenja eura.