Vlada je u četvrtak prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja - održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Za ostvarivanje tih ciljeva utvrđeno je 25 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta.
Ti prioriteti su unaprjeđenje poslovnog okruženja; investicijska politika okrenuta budućnosti; poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom; unaprjeđenje javne uprave; poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava; obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada; jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije; poticanje demografske revitalizacije; unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.
Provedba mjera predviđena je kroz 75 aktivnosti.
U Programu je definirano i deset mjera za postizanje nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. u 5 područja: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energetska održivost, obrazovanje i smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Uvodnu riječ dao je premijer Andrej Plenković.
- Održan je sastanak Europskog vijeća, a naravno da je glavna tema bila borba protiv koronavirusa. Važno je napomenuti da je naš dosadašnji angažman protiv Covida polučio odlične rezultate i ovo je veliko ohrabrenje i potvrda da su mjere urodili plodom. Bili smo pravodobni, brzi, čvrsti, te smo znali što radimo. Upravo tu poruku sam poslao svojim europskim kolegama. Druga tema je bila gospodarski oporavak. Na razini EU dolazi do novog pristupa, radi se novi proračun za sedam godina, sve je podređeno gospodarskom oporavku. Glavno načelo je - dati puno i dati brzo, a to se odnosi na iduće tri godine.
- Tema koja smo također otvorili bilo je pitanje turizma. Naša je želja tamo gdje je epidemiloška slika slična, da se otvore granice. Primjerice, ako Slovenija, Češka, pa čak i Njemačka imaju sličnu epidemilošku sliku kao i mi, onda moramo razgovarati o otvaranju granica. Ali moram napomenuti da situacija nije svugdje ista...
Plenković se potom okrenuo Nacionalnom programu reformu i po prvi puta u uvodu priznao da se očekuje da će hrvatski BDP na razini 2020. godine pasti za čak 9.4 posto!
Četvrti po redu Nacionalni program reformi ima 10 reformskih prioriteta te 25 mjera, potvrdio je premijer.
Nacionalni program reformi oslanja na postojeća tri cilja, za koja se Vlada opredijelila od početka mandata. To su održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Nakon premijera riječ je preuzeo Zdravko Marić.
- Vjerojatno je da će ova kriza biti teža od one 2008. godine. Sve zemlje će osjetiti posljedice, ali izgledan je snažni inicijalni oporavak. Činjenica je da ovu krizu, za razliku od one od 2008. godine, dočekujemo puno spremniji. Situacija je u ovom trenutku drastično drugačija, pa u nekim trenucima u razdoblju od 2008. do 2014. godine naš javni dug bio je veći od onoga što na godišnjoj razini zaradimo - rekao je Marić te potvrdio da se očekuje pad BDP-a od 9.4 posto.
- Za iduću godinu procjena rasta je 6.1 posto. U ovom trenutku jedino što raste je državna potrošnja, sve ostalo je u padu. Naravno, razlog su povećana izdavanja za zdravstveni sustav, a i mjere za pomoć poduzetnicima.
Marić je rekao da se očekuje da će se Hrvatska u zonu deflacije, a očekuje se i pad zaposlenososti od 3.3 posto.
Također, očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.
U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.
Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.
Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.
Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.
Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.
Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je da je u Hrvatskoj postotak pozitivnih na koronavirus u odnosu na broj testiranih i dalje u padu te sada iznosi 5,98 posto.
Od ukupno 34.476 osoba testiranih na koronavirus pozitivno je trenutno 2062, odnosno 5,98 posto, a u odnosu na prošli tjedan taj postotak je manji za 1,08 posto.
Oporavljenih je u Hrvatskoj trenutno 1288, što je 62,46 posto od ukupnog broja pozitivnih. U samoizolaciji je 14.181 osoba.
Prosječna dob zaraženih je 51,29 godina, 45,9 posto su muškarci, a 54,1 posto su žene.
U usporedbi s drugim zemljama po broju umrlih i oboljelih na milijun stanovnika, Hrvatska je ohrabrujuće pozicionirana zahvaljujući samodisciplini građana u primjeni mjera stožera civilne zaštite, rekao je Beroš.
Vlada sustavno osigurava medicinsku opremu tako da je u tjedan dana u tri navrata u Hrvatsku dopremljeno više od 200 tona dodatne zaštitne opreme, a primljene su i vrijedne donacije opreme.
U povodu postupnog vraćanja zdravstvenog sustava u normalno funkcioniranje Beroš je rekao kako su zdravstvene ustanove obvezne utvrditi raspoloživost prostornih i kadrovskih kapaciteta, planirati i uspostaviti novu organizaciju rada i radnog vremena, evaluirati liste čekanja, komunicirati s pacijentima i organizirati na adekvatan način prijem pacijenata.
Zbog poštivanja smjernica, pacijenti će biti naručeni u točno određeno vrijeme u vremenskim intervalima zbog poštivanja fizičkog razmaka. Zato će se organizirati novo radno vrijeme - rad popodne i rad vikendom, najavio je ministar.
Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020., a kako je istaknuo ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, plan sadrži deset mjera čijom će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 686,6 milijuna kuna.
Ministar Horvat je rekao kako je Akcijski plan dio reformskog paketa Vlade za poticanje gospodarskog rasta i sastavni dio Nacionalnog plana reformi u okviru euroskog semestra.
Njegovom provedbom ispunit će se mjera iz akcijskog plana RH za pridruživanje europskom tečajnom mehanizmu (ERM) II i bankovnoj uniji.
"Akcijski planovi za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2017., 2018. i 2019 godinu obuhvaćaju obveze čije administrativno opterećenje za gospodarstvo iznosi 12,4 milijardi kuna, a provedbom svih mjera iz ta tri akcijska plana otvorit će se prostor za rasterećenje od 2,7 milijardi kuna, odnosno smanjenje izmjerenih obveza za 21,86 posto", kazao je Horvat.
Do sada je, kako je naveo, provedeno 387 mjera iz sva tri akcijska plana s ostvarenim financijskim rasterećenjem od 2,2 milijarde kuna, čime je već ostvareno smanjenje izmjerenih obveza na razini 17,47 posto.
"Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020. gospodarstvo se dodatno rasterećuje za 686,6 milijuna kuna", rekao je Horvat.
Temeljem podataka prikupljenih od poduzetnik o postupcima koji najviše opterećuju poslovne subjekte Akcijski plan sadrži ukupno 10 mjera daljnje optimizacije i digitalizacije administrativnih postupaka, rekao je Horvat.
Te mjere su optimizacija i digitalizacija postupka ostvarivanja prava u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja; digitalizacija postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja; elektroničko podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja te digitalizacija postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad.
Tu su i uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada; pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada; digitalizacija postupka ishođenja uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak za pravne osobe, uspostava elektroničke komunikacije između pravnih osoba i sudova, digitalizacija podnošenja zahtjeva za jednostavno priključenje na mrežu električne energije i uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik.
Ovogodišnjim akcijskim planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz mjeru uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik i to u vrijednosti od 487,9 milijuna kuna.
Slijedi mjera uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada s rasterećenjem od 118 milijuna kuna, potom mjera digitalizacije postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad s rasterećenjem od 25,5 milijuna kuna.
Više od 22,6 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz mjeru digitalizacije postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja, a 15,4 milijuna kuna rasterećenja planirano je kroz mjeru pojednostavljenja administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....