KONFERENCIJA PUČANA

Plenković podijelio packe HDZ-ovim zastupnicima u Europskom parlamentu: ‘Ne mogu ja sve‘

Prvi put u povijesti Europska se unija zadužila na tržištu kapitala, a od 723,8 milijardi eura pomoći, Hrvatskoj je prvo namijenila 6,3 milijarde

Jan Olbrycht, Dubravka Šuica, Siegfried Muresan, Andrej Plenković, Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Željana Zovko

 Vanesa Pandzic/Cropix

Hrvatska je među top tri zemlje Europske unije po implementaciji i povlačenju novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost, pa smo tako uz ispunjavanje 59 uvjeta od Europske komisije u dvije rate i predujam dobili 2,2 milijarde eura, što je više od 40 posto ukupno namijenjenih sredstava, istaknuto je danas na konferenciji Europske pučke stranke u Zagrebu pod nazivom "Road to recovery".

Uz nas samo su Španjolska i Italija zemlje koje najbrže ispunjavaju kriterije i raspisuju natječaje za brojne projekte koje financira Europska unija kroz instrument koji je nastao kao odgovor na pandemiju, nakon kojeg bi EU zemlje trebale biti otpornije na neke buduće krize.

Prvi put u povijesti Europska unija e zadužila na tržištu kapitala, a od 723,8 milijardi eura pomoći, Hrvatskoj je prvo namijenila 6,3 milijarde. Ali, budući da smo se brže oporavili od očekivanja, kada je BDP s padom od 7,4 posto u 2020., naglo skočio u 2021. za 13,4 posto, korigirana je i ukupna pomoć na 5,5 milijardi eura, odnosno na devet posto BDP-a, i tu smo u vrhu EU.

image

Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Tomislav Sokol

Vanesa Pandzic/Cropix

Hrvatska zasad nije tražila povoljne zajmove od EU, ovdje je isključivo riječ o bespovratnim sredstvima, a kredit možemo zatražiti najkasnije do kraja kolovoza ove godine.

Europska pučka stranka prije Hrvatske, konferencije o Mehanizmu za oporavak i otpornost održala je i u Portugalu i Poljskoj. U obje ove države EPP nije na vlasti, istaknuo je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, a u Hrvatskoj, rekao je, HDZ je u sedmoj godini vlasti na nacionalnoj razini, ima 75 posto županija, te po 45 posto gradova i općina.

- Politička stabilnost koalicije HDZ-a, liberalnih stranaka, umirovljenika i manjina omogućila je preduvjet za gospodarski i socijalni razvoj Hrvatske, ne stagnaciju. Zato govorim da smo među 15 država koje su članice EU, NATO-a, Schengena i eurozone – naglasio je Plenković.

Hvaleći HDZ-ovu Vladu kritizirao je oporbu, poručivši kako nove stranke, nastale u prethodnih deset godina, nisu sudjelovale ni u čemu bitnom u EU, "nisu ni pismo napisale nekom klubu", a "vječna oporba", SDP, misli da se svi uspjesi, poput Schengena i eurozone, događaju po defaultu. Ili dođu već na gotovo, rekao je Plenković, uz napomenu da je HDZ-ova Vlada Jadranke Kosor potpisala pristupni ugovor i dovršila pregovore s EU.

image

Na fotografiji: Siegfried Muresan, Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Tomislav Sokol

Vanesa Pandzic/Cropix

- Zato je bitno da svi budu svjesni toga i da vas četvero u parlamentu to govorite. Ne mogu ja sve – podijelio je packe HDZ-ovim zastupnicima u Europskom parlamentu šef HDZ-a.

Potpredsjednik EPP-a Siegfried Muresan poručio je kako je Hrvatska posljednjih godina postala "model za dobro upravljanje na europskoj razini", dok je europarlamentarac HDZ-a Karlo Ressler istaknuo kako su neki u Europi zlurado nagoviještali kraj Europske unije, a da je upravo ovaj Mehanizam odličan argument protiv takvih.

- Za Hrvatsku to predstavlja generacijsku priliku i među najuspješnijim smo državama. Za Hrvatsku oporbu to je slučajno, ali za one s imalo intelektualnog poštenja i razumijevanja jasno je da se to nije dogodilo samo od sebe i da su najveće zasluge za to upravo na vladi Andreja Plenkovića - rekao je Ressler.

Na konferenciji je govorila i Dubravka Šuica, potpredsjednika Europske komisije za demokraciju i demografiju, otkrivši podatak da je EU dosad dala 67 milijardi eura pomoći Ukrajini, a govorila je i o obrani demokracije uz borbu protiv stranih utjecaja i hibridnih prijetnji.

image

Dubravka Šuica

Vanesa Pandzic/Cropix

Kasnije je u izjavi za medije rekla kako se radi na paketu zakona o transparentnosti, a koji će uvjetovati da se točno zna tko financira udruge, političke stranke, think-tankove i civilno društvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 05:59