Ukupno 25 izbornih lista natječe se za Europski parlament. Riječ je o četvrtim izborima te vrste na kojima Hrvatska sudjeluje od 2013., kad je ušla u EU.
Istekom roka za predaju lista DIP-u, u ponoć 23. travnja i službeno je počela kampanja za četvrte izbore za Europski parlament na kojima Hrvatska bira 12 europarlamentaraca.
Većinu lista DIP je zaprimio jučer, zadnjeg dana za predaju lista, a među strankama koje su to učinile u zadnjim satima je i HDZ. Listu te stranke predvodi Andrej Plenković, što je podgrijalo spekulacije da on nakon europskih izbora odlazi na neku poziciju u Bruxellesu i izazvalo kritičke komentare u redovima oporbe. Iz SDP-a su ustvrdili da Plenković očito "bježi u Bruxelles", što je on hitro demantirao, a iz Možemo! su poručili da je Plenkovićeva kandidatura na europskim izborima znak njegove slabosti i nesigurnosti.
Petir 12. na listi HDZ-a
Na listi HDZ-a su, prema informacijama koje su u trenutku zaključenja ovog teksta još bile neslužbene jer je ta stranka predala svoju listu sinoć, nakon zaključenja ovog teksta, Dubravka Šuica, jedina HDZ-ovka koja je od 2013. do danas bila na svim listama HDZ-a za EP i zahvaljujući visokim pozicijama na listi sva tri puta dosad osvajala mandat, da bi nakon zadnjih izbora 2019. postala jedna od potpredsjednica Europske komisije.Treći na HDZ-ovoj na listi je Davor Ivo Stier koji je na minulim izborima za Sabor osvojio zavidan broj preferencijalnih glasova, četvrti je aktualni eurozastupnik HDZ-a Karlo Ressler, peta je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, slijedi troje aktualnih eurozastupnika HDZ-a: Željana Zovko, Sunčana Glavak i Tomislav Sokol, potom bivši ministar rada Marko Pavić, deseti na listi je ravnatelj Županijskih ljekarni Splitsko-dalmatinske županije Ante Mihanović, predzadnji je brodsko-posavski župan Danijel Marušić, a 12. na listi je bivša HSS-ovka Marijana Petir koja će pokušati osvojiti još jedan mandat preferencijalnim glasovima.
Prvi predao SDP
Petir je, podsjetimo, već bila eurozastupnica 2014. - 2019. Plenković je bio na svim HDZ-ovim listama za EP, osim na prošlim izborima 2019., i dva puta je biran u EP. Oba puta u EP-u se zadržao kratko: prvi mandat je svim hrvatskim eurozastupnicima bio kratak - trajao je od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. do redovnih izbora 2014., a drugi mandat je Plenković sredinom 2016. prekinuo kako bi nakon Karamarkove ostavke preuzeo vodstvo nad HDZ-om, a u jesen te godine i premijersku dužnost.
SDP i partneri svoju su listu za EP predali među prvima, u ponedjeljak, a predvodi je Biljana Borzan, koja želi još jedan mandat. Prva četiri mjesta na toj listi zauzimaju SDP-ovci: drugi je Fred Matić, treća Romana Jerković, a četvrti Marko Vešligaj. Slijede koalicijski partneri poput Dalije Orešković, a na zadnjem 12. mjestu je Tonino Picula, koji će još jedan mandat u Parlamentu EU-a pokušati izboriti preferencijalnim glasovima, a svoje nezadovoljstvo činjenicom da ne nosi listu već je izrazio i javno.
Na listi platforme Možemo! nema ni Sandre Benčić ni Tomislava Tomaševića, kao ni njegovih zamjenika u Gradu Zagrebu. Listu predvodi Gordan Bosanac, druga je saborska zastupnica Jelena Miloš, slijede Vedran Horvat, Rada Borić, Urša Raukar Gamulin, Marta Kiš, Jagoda Munić, Dušica Radojčić, Borna Lozo i Nebojša Zelić, a zadnja 12. je Ivana Kekin.
Dosad slab odaziv
Kasno navečer liste su predali Most i Domovinski pokret, a u trenutku zaključenja ovog teksta još nismo znali njihov konačni izgled. U javnost su jučer procurile informacije u potresima u Mostu zbog nezadovoljstva Nina Raspudića izgledom Mostove liste, ali je iz prve ruke bilo nemoguće dobiti potvrdu za to.
Na listi Domovinskog pokreta neće biti njihova saveznika na izborima za Sabor Mislava Kolakušića. On je najavu DP-a o počinjanju pregovora s HDZ-om o formiranju nove Vlade iskoristio kao bombastičan povod za odricanje od DP-a i samostalan nastup njegove stranke Pravo i pravda na europskim izborima. Iz DP-a su najavili da je nositelj njihove liste Ivan Penava, a drugi na listi je Stjepan Bartulica.
Odaziv birača na euroizbore dosad je bio znatno manji od odaziva na izbore za Sabor, predsjedničke pa i lokalne. Na prve izbore za EP, u travnju 2013. izašlo je samo 20,83 posto birača. U lipnju 2014. odaziv je bio nešto veći, 25,24 posto, a u lipnju 2019. porastao je na 29,85 posto.
Intrigantna lista
Zanimljiva lista formirana je na političkom centru: IDS je za europske izbore okupio blok regionalnih stranaka, stranaka centra, SDSS-a te još nekih nacionalnih manjina. IDS-ovac Valter Flego na predstojećim izborima pokušava reprizirati uspjeh iz 2019., kada je osvojio mandat u Europskom parlamentu također u širokoj koaliciji IDS-a, PGS-a i manjih nacionalnih stanaka.
Ovoga je puta ta koalicija znatno šira: uz regionalne stranke IDS i PGS, Uniju Kvarnera i Istarsku stranku umirovljenika, u njoj su HSLS, HNS, Čačićevi Reformisti, Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca, socijademokrat Domagoj Hajduković, bivši SDP-ovac Rajko Ostojić, SDSS, a podržat će je i stranke bošnjačke i talijanske manjine, kao i šibensko-kninski župan Marko Jelić. Na listi su imena predstavnika navedenih stranaka, a predvodi je Valter Flego.
Navedena predizborna koalicija izaziva dodatnu pažnju javnosti nakon što su se pojavile spekulacije da je riječ o konturama nove političke grupacije koja bi u budućnosti možda mogla biti partner HDZ-u na nacionalnoj razini, odluči li HDZ odustati od DP-a kao koalicijskog partnera u Vladi, napraviti sanitarni koridor prema krajnjoj desnici i formirati Vladu HDZ-a i stranaka centra i nacionalnih manjina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....