Plenković u Ateni: ‘Članstvom u mediteranskom klubu naš se utjecaj znatno povećava‘

Članstvo u 'mediteranskom klubu' povećava utjecaj Hrvatske na procese i bilateralne odnose s drugim zemljama koje su za stolom, rekao je premijer Andrej Plenković u petak u Ateni uoči početka 8. EU MED samita.

Hrvatska i Slovenija postaju članice neformalne skupine mediteranskih zemalja zajedno sa Španjolskom, Portugalom, Francuskom, Italijom, Grčkom, Ciprom i Maltom.

„Mislim da je ovo jako dobro da je Hrvatska zajedno sa Slovenijom potvrdila da je i Jadran dio Sredozemlja i da na ovaj način ulazimo u jednu podskupinu članica Unije čime se naravno naš upliv i utjecaj na procese i na bilateralne odnose s drugim zemljama koje su za stolom znatno povećava”, rekao je Plenković.

Hrvatska i Slovenija zajedno su podnijele zahtjev za ulazak u 'mediteranski' klub.

„Postajemo dio ovog kruga zemalja što će nam naravno pomoći da raspravljamo i o stanju na Sredozemlju i svim drugim i globalnim, europskim i sigurnosnim pitanjima”, rekao je Plenković.

EU MED je osnovan 17. prosinca 2013. u Bruxellesu na inicijativu Cipra i Španjolske radi povezivanja i koordinacije u pitanjima zajedničkog interesa i s ciljem povezivanja zemalja "grčko-rimskog" kulturnog nasljeđa.

Vanjska granica EU-a mora biti čvrsta i nepropusna

Domaćin 8. sastanka na vrhu je Grčka. Sedam starih i dvije nove članice razgovarat će o klimatskim promjenama, sigurnosnoj situaciji i gospodarskoj suradnji.

Afganistanska kriza i povratak talibana na vlast pokrenuli su pitanja o potencijalnoj migrantskoj krizi i novom migrantskom valu, ali premijer kaže da to zasad nije slučaj.

„U ovom trenutku niti Grčka to ne bilježi. Ljudi koji su iz Afganistana, a primjerice su u Turskoj sada, nisu tu u vremenskom periodu od zadnjih nekoliko tjedana nego su tu već jedno dulje vrijeme”, rekao je Plenković.

Grčka je „čvrsta” u osiguravanju svojih granica, što se podudara sa stavom Hrvatske, rekao je premijer.

„Vanjska granica EU-a mora biti ta koja je čvrsta i nepropusna, moramo sprečavati nezakonite migracije, a istodobno napraviti humanitarne geste za one ljude kojima treba pomoći (...) Taj jedan balans između poštenoga pristupa i poštivanja zakona je nužan”, rekao je.